Zadarski nadbiskup Milan Zgrablić blagoslovio je obnovljenu župnu crkvu sv. Lovre u Lukoranu u nedjelju, 2. kolovoza, za vrijeme svečanog misnog slavlja koje je predvodio u toj crkvi. U sklopu obnove crkve nabavljeni su novi oltar i ambon te je nadbiskup i njih blagoslovio. Oboje su izrađeni u radionici Depolo na Korčuli i dar su hrvatske obitelji iz Švicarske.
To je najveća i sveobuhvatna obnova te crkve u stoljeće i pol, nakon što je tu crkvu 8. rujna 1879. posvetio zadarski nadbiskup Dujam Maupas. Nadbiskup je na početku mise blagoslovio vodu pa poškropio zidove crkve i vjernike.
Novi ambon blagoslovljen je prije Službe Riječi, a oltar po završetku krsnog obreda. Nadbiskup je rekao da oltar i ambon nisu samo liturgijski predmeti crkvenog inventara, nego dva stola s kojih se Crkva hrani kruhom života i kruhom Božje riječi. „Oltar je srce crkve oko kojeg se okuplja Božji narod, na kojem se uprisutnjuje Kristova žrtva, s kojeg nam Gospodin daruje svoje Tijelo i Krv kao hranu za život vječni. S ambona nam Bog govori po svojoj riječi. Oltar i ambon su trajni znakovi Kristove prisutnosti među nama, s kojih se naviješta Evanđelje i slave sveta otajstva“, rekao je nadbiskup.
Istaknuo je da obnova te crkve „nije plod rada jednog čovjeka, nego je plod zajedništva, vjere i mnogih malih darova koji su se, sjedinjeni, pretvorili u djelo obnovljene crkve“. U obnovi je sudjelovala i Zadarska nadbiskupija te je nadbiskup zahvalio svima koji su omogućili obnovu: „župljanima koji su svojim prilozima, svojim radom, brigom i ljubavlju pokazali da tu crkvu doživljavaju kao svoju kuću“; Vladi RH, Zadarskoj županiji, Općini Preko, dobročiniteljima i ljudima dobre volje iz cijele Hrvatske i inozemstva koji su svojim darovima sudjelovali u obnovi.
Crkve nisu samo spomenici kulture, nego mjesto susreta živog Boga i čovjeka, u kojoj gladno srce može pronaći kruh života, poručio je mons. Zgrablić, rekavši da snaga Crkve nije u bogatstvu, utjecaju i moći, nego u Kristu koji se daruje.
Razmatrajući navješteno Evanđelje o čudu Isusovog umnažanja kruha i riba, nadbiskup je rekao da je to nagovještaj najvećeg dara kojeg je Krist ostavio Crkvi, a to je euharistija, kada Krist hrani narod kruhom koji nije samo zemaljska hrana, nego kruh života vječnoga. U crkvi se ljudi susreću sa živim Kristom i pronalaze odgovor na glad koju zemaljski kruh ne može utažiti, rekao je nadbiskup i upozorio: „Postoji glad koja je puno dublja od gladi za hranom. To je glad za smislom, za ljubavlju, oproštenjem, istinom, za Bogom. Imamo puno više nego nago što su imali naši preci, ali smo usamljeniji, nesigurniji i manje radosni nego prije. Možemo imati puni stol, ali prazno srce. Možemo imati uspješnu karijeru i mnoštvo poznanstava, ali izgubiti mir i ne pronaći pravu ljubav“.
Kad je Isus nahranio mnoštvo, ljudi su ga željeli učiniti zemaljskim kraljem, očekujući Mesiju koji će riješiti njihove političke i materijalne probleme. „Ali Isus odbija takvu slavu. On ne želi kraljevstvo koje se gradi silom, moći ili nasiljem. Njegovo kraljevstvo pobjeđuje ljubavlju, osvaja služenjem i spašava darivanjem života“, rekao je mons. Zgrablić, dodavši da Božja čuda započinju ljubavlju: „Bog ne djeluje da bi pokazao moć, nego zato što ljubi. Njegova svemoć je ljubav, njegova snaga je milosrđe, njegovo djelovanje izvire iz srca koje vidi svakog čovjeka“.
Nadbiskup je istaknuo da i mi često razmišljamo poput Isusovih učenika, koji su mislili da pet kruhova i dvije ribe nisu dovoljne za nahraniti tisuće ljudi. I mi pomislimo da nemamo dovoljno vremena, sposobnosti, novca, znanja ili snage da bismo učinili nešto za Boga ili za župu. Pomislimo da je naš doprinos malen i da ne može ništa promijeniti, rekao je mons. Zgrablić.
„Ali Isus ne pita učenike koliko im nedostaje. On ih pita što imaju. Bog od nas ne traži ono što nemamo, nego što imamo. Pet kruhova bilo je malo u ljudskim očima za nahraniti mnoštvo. Ali u Isusovim rukama postali su dovoljno veliki da nahrane tisuće ljudi“, istaknuo je nadbiskup.
U tom kontekstu, rekao je da je i u obnovi crkve bio važan dar svakoga koji je dao koliko je mogao. „Kada su se spojili darovi Zadarske nadbiskupije, drugih institucija, župljana i dobročinitelja, nastalo je što pojedinac ne bi mogao sam ostvariti. Tako Bog djeluje, uvijek traži raspoloživo srce. Naše malo u Božjim rukama uvijek postaje veliko“, poručio je mons. Zgrablić.
Za vrijeme mise nadbiskup je krstio Mara, drugo dijete Josipa i Marine Florani, kao poruka da je obnova žive Crkve važnija od obnove zidova. Tako su se u misi susrela tri znaka Božje milosti: obnovljen je prostor u kojem se okuplja zajednica, blagoslov oltara i ambona, na kojem se slave Kristova otajstva i naviješta njegova riječ i rađanje novog kršćanina koji u zajednici raste u vjeri.
„To je podsjetnik da Crkva nije prije svega građevina od kamena, nego zajednica Božjeg naroda koja se po naraštajima obnavlja vjerom, sakramentima i novim životima koje Bog neprestano daruje“, poručio je mons. Zgrablić. Zamolio je da Gospodin obnovi naše zajedništvo i spremnost da mu donosimo svojih “pet kruhova i dvije ribe”: svoje vrijeme, sposobnosti, svoje trpljenje, molitvu i ljubav, kako bi ih on pretvorio u blagoslov za cijelu zajednicu.
Financijska konstrukcija obnove župne crkve sv. Lovre
Župnik don Marko Dokoza izrazio je radost u ime župljana što je nadbiskup s njima u tom „svečanom i povijesnom trenutku za najmanju župnu zajednicu na otoku Ugljanu“. Dokoza je predstavio financijsko izvješće i zahvalio svima za doprinos u obnovi, rekavši da je pomoć prešla granice župe i Nadbiskupije, jer su uz Lukorance veliki doprinos dali i ljudi s otoka Ugljana, iz svih dijelova Zadarske nadbiskupije: grada Zadra, Ravnih kotara, Bukovice, primorja i Podgorja te vjernici i svećenici iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. Dokoza je zahvalio i nadbiskupu Zgrabliću za pomoć u tom velikom djelu obnove hrama izgrađenog i obnovljenog na slavu Božju i čast sv. Lovre mučenika.
Ukupna vrijednost obnove u zbroju vrijednosti plaćenih i poklonjenih radova iznosi 386 955 eura. Vrijednost plaćenih radova je 357 455 eura, a dodatnih 29 500 eura je vrijednost poklonjenih radova među kojima je i obnova i uređenje stare crkve sv. Lovre na groblju, koja je korištena dok je župna crkva bila u obnovi te pripremni i završni radovi u obnovi župne crkve, u čemu su sudjelovali župljani, osobito mladi iz udruge „Jarac“ iz Lukorana. Skladišni prostor župi je na raspolaganje dala Općina Preko.
Glavni projektant Robert Alar darovao je cijelu projektnu dokumentaciju za obnovu. Svoj rad darovali su i brojni drugi kroz manje ili veće popravke i intervencije u crkvi. Ploču koja je izrađena u spomen na opći i župni jubilej 2025. godine, 950 godina od prvog spomena župe Lukoran, poklonio je Tihomir Matašin, kamenoklesar iz Kukljice.
„Malo manje od pola sredstava za obnovu dale su državne vlasti – 184 000 eura (47,55 %) predvođene Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU Vlade RH, koje je u vrijeme potpisivanja ugovora vodio ministar Šime Erlić, a svoj su doprinos dali i Zadarska županija i Općina Preko.
Zadarska nadbiskupija pomogla je obnovu crkve sa 100 000 eura (25,84 %), a župljani s prijateljima prikupili su 73 455 eura u novcu, pa je uz poklonjene radove njihov doprinos 102 955 eura (26, 61 %).
Obnovljeni su čelična krovna konstrukcija iznad središnje lađe, zamijenjeni su podaskanje i stavljen novi crijep iznad prezbiterija i sakristije, novi prozori od ariša, nove gurle, ožbukan unutrašnji zid iznad glavnih vrata, crkva je iznutra sanirana i obojena, stavljen je novi razglas te kupljeni novi oltar i ambon“, rekao je don Marko.
„Mnogi su u skrovitosti pomogli veliko djelo obnove. Svaki kvadrat, svako otvaranje i zatvaranje crkve, sušenje i čišćenje zidova i podova učinili su da obnova bude moguća“, rekao je don Marko. Istaknuo je trud sakristanke Nives Marcelić koja je požrtvovno pomogla da se liturgijski život župe odvija tijekom 14 mjeseci obnove te joj je darovao buket cvijeća i ikonu sv. Josipa.
Nadbiskup je zahvalio župniku Dokozi na neumornom trudu i radu u obnovi crkve. Radove su izveli Bino Commerce iz Zadra, Gelo Mont iz Zagreba, soboslikarski obrt „Đuke“ iz Bibinja i Emes Audio iz Poljske.
Među svećenicima koncelebrantima bili su i don Zdenko Milić, nekadašnji župnik Lukorana, za vrijeme čije službe su bili obojani zidovi crkve početkom 1980.-ih godina, (klupe za crkvu su kupljene 1990.-ih godina), ovogodišnji zlatomisnik don Mladen Kačan i salezijanci iz Slovenije sa svojim provincijalom Peterom Kavučanom.
U misi su sudjelovali i predstavnici civilnih vlasti koji su donirali sredstva za obnovu: Josip Bilaver, župan Zadarske županije, Šime Erlić, gradonačelnik Grada Zadra, Jure Brižić, načelnik Općine Preko, Ingrid Melada, predsjednica Županijske skupštine Zadarske županije i Ante Župan, županijski pročelnik za kulturu, sport i medije.
Ines Grbić
Foto: Andrina Luić / Ingrid Švorinić
