ZADAR: Održana sjednica Svećeničkog vijeća Zadarske nadbiskupije

10.09.2026.

Sjednica Svećeničkog vijeća Zadarske nadbiskupije pod predsjedanjem zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića održana je u srijedu, 9. rujna, u dvorani Sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru.

Zahvalivši svećenicima za dobro koje čine, u govoru na početku sjednice mons. Zgrablić istaknuo je da za život i budućnost Nadbiskupije smatra osobito važnima tri područja: svećenike, duhovna zvanja i vjeroučitelje.

Duhovni život svećenika je prvo i temeljno pitanje, jer svećeničko služenje može ostati plodno ako izvire iz živog odnosa s Kristom, rekao je nadbiskup. „Iz osobnog zajedništva s Kristom rađa se i crkveni duh zajedništva. Svećenik nije pozvan djelovati izdvojeno, kao pojedinac koji sam određuje svoje ciljeve i način služenja. Po sakramentu svetog reda pripada jednom prezbiteriju okupljenom oko biskupa te zajedno s drugom braćom sudjeluje u istom Kristovom poslanju. Premda su nam povjerene različite župe, ustanove, uredi i službe, svi smo odgovorni za jednu Nadbiskupiju. Ono što se događa u jednoj župi, ustanovi ili povjerenstvu ne tiče se samo onoga komu je ona neposredno povjerena, nego utječe na život i vjerodostojnost cijele mjesne Crkve“, istaknuo je mons. Zgrablić. Naglasio je da se „crkvena pripadnost  očituje u spremnosti na suradnju koja je izraz crkvene zrelosti i svijesti da nitko sam nema sve darove, znanja i mogućnosti za ostvarivanje zajedničkog poslanja“.

Nadbiskup je upozorio na opasnost individualizma za svećenički život. „U duhovnom životu on se može očitovati u uvjerenju da nikomu ne trebamo polagati račun o svom načinu života, da nam nisu potrebni duhovno vodstvo, bratska opomena ni pomoć zajednice. Individualizam je opasan u pastoralnom djelovanju i upravljanju.

Može se pojaviti kad netko povjerenu župu, ustanovu, ured ili službu počne doživljavati kao svoje osobno područje u kojem samostalno odlučuje, bez dostatnog savjetovanja, suradnje i odgovornosti prema Nadbiskupiji. No, povjerena služba nije privatno vlasništvo ni područje osobne samovolje. Ona je crkveno poslanje koje se prima, vrši i predaje. Zato upravljanje mora biti transparentno, usklađeno s općim smjerom Nadbiskupije i otvoreno suradnji s onima koji po svojoj službi imaju pravo i dužnost biti uključeni“, poručio je mons. Zgrablić.

Istaknuo je važnim da svećenici „jedni druge ne promatraju kao konkurente ni suradnju kao teret. Pozvani su zanimati se za život i rad subraće, dijeliti iskustva, pomagati jedni drugima i preuzimati dio zajedničkog tereta. Zdrav prezbiterij nije onaj u kojem nema razlika u mišljenjima, nego u kojem se o razlikama može otvoreno i bratski razgovarati, zajednički i odgovorno djelovati. Svećenici koji žive iz Krista i ostaju povezani u istinskom crkvenom zajedništvu mogu izgrađivati župe i ustanove koje neće ovisiti isključivo o jednoj osobi, nego će biti žive sastavnice mjesne Crkve“, naglasio je nadbiskup, rekavši da uvijek ima prostora za rast u službi svećenika u upravljanju povjerenim narodom.

„Potrebno je produbljivati osobni duhovni život, njegovati trajnu formaciju, razvijati svećeničko zajedništvo i odgovornije pristupati pastoralnom planiranju. Nije dovoljno tek obaviti neodgodivo. Pozvani smo razmišljati kako župne zajednice žive, do koga ne dopire naše djelovanje, gdje su mladi, obitelji i siromašni te kako možemo biti prisutniji među ljudima koji su se udaljili od života Crkve“, potaknuo je mons. Zgrablić.

Glede duhovnih zvanja, rekao je da to mora postati stvarna briga svakog svećenika i svake župne zajednice. „Treba puno više moliti za nova duhovna zvanja, ali i sustavno raditi s djecom i mladima. Ministrante nije dovoljno okupiti samo prije mise, potrebno ih je pratiti, odgajati, poučavati i pomagati im da upoznaju ljepotu liturgije i služenja. Mlade u kojima se prepoznaju znakovi mogućeg poziva treba ohrabriti i omogućiti im susrete s drugim kandidatima i svećenicima“, rekao je nadbiskup. Potaknuo je da se osobita pozornost posveti mladićima koji pokazuju otvorenost prema svećeništvu: „Potrebno je okupljati, pratiti i voditi, poštujući njihovu slobodu i vrijeme potrebno za razlučivanje. Zvanja se rađaju Božjom milošću, ali najčešće rastu gdje postoje molitva, osobni primjer, blizina i jasno izrečeni poziv“.

Bogatstvo Nadbiskupije su i 104 vjeroučitelja koji svakodnevno susreću brojne mlade, roditelje i djelatnike. „Oni su među najprisutnijim licima Crkve u društvu. Oni nisu samo djelatnici u školskom sustavu, nego važni suradnici u evangelizacijskom poslanju Crkve. Potrebno ih je više povezivati sa župama, uključivati u pastoralno planiranje i omogućiti im trajnu duhovnu i stručnu formaciju. Važno je poticati i nove studente na Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru kojeg treba podupirati, s njim surađivati i mladima predstavljati mogućnosti studiranja teologije i katehetike“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je predložio da se nadolazeće pastoralne godine pristupi formaciji čitača: pouči ih smislu naviještanja Božje riječi, osposobi za pravilno čitanje te pripremi za službu lektora. Dodjeljivanje te službe može biti važan korak prema odgovornijem sudjelovanju vjernika laika u životu Crkve. Istaknuo je i potrebu obnove svijesti o važnosti župnih pastoralnih vijeća. Velike mogućnosti su i u formaciji izvanrednih djelitelja svete pričesti, sakristana, crkvenih pjevača i župnih animatora. U tom kontekstu, nadbiskup je pohvalio održavanje ‘Tjedna crkvene glazbe’, stručnu formaciju crkvenih pjevača, kojeg su organizirali Dragan Pejić i Jolida Klarić iz udruge ‘Ars organi Zadar’.

Osnovne naglaske pastoralnog plana za 2026./27. godinu predstavio je don Ante Sorić, generalni vikar Zadarske nadbiskupije. Zahvalio je nadbiskupijskim povjerenstvima i predstojnicima na djelovanju, rekavši da organiziranjem događaja doprinose dinamici života mjesne Crkve.

Don Damir Šehić, ekonom Zadarske nadbiskupije, predstavio je dugogodišnji plan izgradnje sakralnih objekata u Nadbiskupiji. Predviđaju se izgradnje novih crkava na predjelima Sinjoretovo i Višnjik u Zadru, u Turnju, Svetom Petru na Moru, Crnom i Maslenici. Planira se obnova sjevernog i južnog krila sjemeništa za očuvanje baštine i stvaranje primjerenih uvjeta za pastoralno, obrazovno i kulturno djelovanje.

Brojna pastoralna, liturgijska, odgojna, karitativna, kulturna i graditeljska događanja tijekom protekle godine zabilježena su u sedam svezaka koji sveukupno obuhvaćaju 3350 stranica, rekao je nadbiskup, a još su brojni i vrijedni događaji u životu župa. Prezbiterij Zadarske nadbiskupije broji 75 svećenika, od kojih je osam u mirovini, a četvorica su izvan Nadbiskupije. Zadarska nadbiskupija sada ima deset svećeničkih kandidata.

I. G.

Foto: Ines Grbić

Sva prava pridržana © Zadarska nadbiskupija

bt_bb_section_top_section_coverage_image