Primjerak ‘Zlatne Biblije’ darovala je Helena Matičova iz mjesta Stošikovice na Louce u Južnomoravskoj regiji u Češkoj Republici Zbirci ‘Biblija’ Zadarske nadbiskupije čiji je idejni pokretač i osnivatelj blagopokojni zadarski nadbiskup Marijan Oblak.
Vrijedni primjerak Biblije teške šest i pol kilograma darovateljica je uručila u ponedjeljak, 14. rujna dr. sc. don Anti Soriću, ravnatelju Stalne Izložbe crkvene umjetnosti Zadar (SICU), u uredu SICU-a u Zadru, gdje je Matičova i vlastoručno potpisala primjerak Darovnice u kojem je opisan izgled Biblije i potvrđen čin darivanja. Datacija Darovnice je 9. rujna 2026. godine, Stošikovice na Louce, a uz Bibliju je darovan i katalog s osnovnim informacijama o tom unikatnom izdanju na češkom.
Ravnatelj Sorić zahvalio je Matičovoj na daru koji će obogatiti Zbirku ‘Biblija’ i rekao da će taj primjerak sljedećih mjesec dana biti izložen za posjetitelje u prostoru SICU-a u Zadru.
Primjerak te ‘Zlatne Biblije’ ima oznaku 304 / 600, što znači da je Matičova bila kupila 304. primjerak te Biblije od 600 tiskanih u Češkoj. Vlasnik te Biblije bio je njen pokojni sin Jirži Matić. U obitelji Matić ta se Biblija čuvala kao velika vrijednost. No, nakon smrti svoga sina Jiržija, Helena je odlučila darovati ‘Zlatnu Bibliju’ Zbirci ‘Biblija’ Zadarske nadbiskupije. Suprug Helene je Hrvat rodom iz Drniša, Ante Matić, otac pokojnog Jiržija, mladića koji je preminuo od zloćudne bolesti.
Posrednik u darovanju toga primjerka zadarskoj Zbirci je Antun Drašner iz Zagreba, bratić Helene Matičove, koji je također nazočio predaji Zlatne Biblije u SICU-u. Drašner je predložio da se taj primjerak daruje ‘Zbirci nadbiskupa Oblaka’, kako se kolokvijalno naziva ta jedinstvena Zbirka ‘Biblija’ u Hrvatskoj i među rijetkima je takvim zbirkama Biblije u svijetu.
Zlatna Biblija (Zlata Bible) je luksuzno izdanje Biblije na češkom jeziku koje je 2010. godine tiskala praška izdavačka kuća Euromedia Group u suradnji s izdavačem Karmelitanske nakladatelstvi. Tiskana je u limitiranoj nakladi od 600 ručno numeriranih primjeraka.
Zlatna Biblija sadrži cjeloviti tekst Starog i Novog zavjeta prema prijevodu Jeruzalemske Biblije iz 2009. godine, koju su preveli Franjo X. i Dagmar Halas. Biblija je velikog formata (24,5 x 34,5 cm), a sadrži 1072 stranice tiskane na vrlo kvalitetnom papiru sa zlatnim tiskom. Sadrži 259 ilustracija, reprodukcija, minijatura, iluminacija i ukrasa preuzetih iz rijetkih srednjoeuropskih rukopisa, koji se čuvaju u Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.
Svaki primjerak je ručno izrađen tradicionalnim metodama knjižarskog zanata. Biblija je uvezena u luksuznu crvenu kožu, a krase je pozlaćeni okovi ukrašeni ornamentima i metalna pozlaćena kopča. Rubovi stranica izvedeni su u zlatnom obrezu.
Prvi primjerak Zlatne Biblije predan je u rujnu 2010. godine tadašnjem praškom nadbiskupu Dominiku Duki, a drugi primjerak tadašnjem predsjedniku Češke Republike Vaclavu Klausu.
Zbirka ‘Biblija’ Zadarske nadbiskupije sadrži oko 1115 primjerka Biblije na oko 250 svjetskih jezika. Najstarija Biblija u Zbirci potječe iz 3. stoljeća. To su Petrove poslanice pisane na papirusu i dar su pape Ivana Pavla II. koji je bio poznanik nadbiskupa Oblaka, jer su obojica bili u istoj radnoj skupini na zasjedanju Drugog vatikanskog koncila.
Osobni dar sv. Ivana Pavla II. Zbirci ‘Biblija’ je i Codex Vaticanus iz 4. st., čiji se original čuva u Vatikanskoj biblioteci. To je najstariji i najpotpuniji primjerak Starog i Novog zavjeta nastao u Aleksandriji, u Egiptu. Pisan je grčkim na pergameni i teži približno 30 kg.
U Zbirci ‘Biblija’ nalazi se i pretisak Inkunabule Gutenbergove Kraljevske Biblije za španjolskog kralja Juana Carlosa I. iz 15. stoljeća, čiji se original Centosamente nalazi u Državnoj knjižnici u Burgusu u Španjolskoj, kao i Biblija Ivana Pavla VIII. koja je pretisak monumentalne Biblije iz 9. stoljeća, koju je 1993. u Rimu u tisuću primjeraka tiskao izdavač Instituto Poligrafico. Tu Bibliju iznimne vrijednosti, teške oko 30 kg, kupili su nadbiskupi Oblak i Ivan Prenđa za vrijeme posjeta Rimu.
Originalni primjerak te Biblije Ivanu Pavlu VIII. darovao je franački car Karlo Ćelavi prilikom njegovog krunjenja za papu 870. g. te je važan zbog povezanosti s hrvatskim narodom. Naime, papa Ivan VIII. prvi je priznao hrvatsku državu po pismima knezu Branimiru koji je stolovao u Ninu, ninskom biskupu Teodoziju i hrvatskom puku.
U Zbirci se nalazi i kolekcija dječje Biblije “Bog govori svojoj djeci” koju je nakladnička kuća “Kirche in Not” izdala na oko 150 jezika, a zadarska Zbirka ih ima na 138 jezika. U Zbirci se nalaze i minijaturna izdanja koja se mogu čitati uz pomoć povećala.
U svibnju 2007. godine, mons. Oblak javnosti je bio predstavio tisućiti primjerak Biblije koja je dar pape Benedikta XVI., u nadbiskupijskoj Zbirci.
Nadbiskup Oblak počeo je prikupljati Biblije 1987. godine, svaku smatrajući dobitkom za Zadar i hrvatski narod od velikog duhovnog i kulturnog značenja. Nadbiskup Oblak tu je Zbirku vidio kao svjedočanstvo vjere koliko je Božja riječ ukorijenjena u narode svijeta prijevodom Biblije, činjenicu da se Božja riječ čita i mijenja ljudske živote. Poticao je pojedince na darivanje Biblija Zbirci, nazivajući to “biblijskim hodom”. Mons. Oblak uvijek je isticao da njegovo prikupljanje Biblija nije hobi, da nije kolekcionar i nijednu Bibliju nije smatrao svojim vlasništvom. Na svaki primjerak upisano je Zbirka Biblija Zadarske nadbiskupije.
Prva Biblija u Zbirku je stigla iz Madagaskara, potom iz Indije i Irske. Sve Biblije su uglavnom darovi, na svakoj je upisano ime darovatelja, dan i zahvala. Primjerci Biblije sa svih kontinenata svijeta bili su izloženi samo jedanput, u Godini jubileja 2000. godine, na izložbi “Biblija u više od 100 jezika”, u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti u Zadru.
Uz poznate jezike brojnih naroda svijeta, u Zbirci su i primjerci Biblije na manje poznatim jezicima, kao što su cibemba iz Zambije, chiquitano iz Bolivije, beti i fulfulde iz Kameruna, gnjurati iz Indije, keltski iz Walesa i ostali.
U Zbirci je najviše primjeraka Biblije na hrvatskom jeziku, oko stotinu, na engleskom, njemačkom i talijanskom je između 50 i 60 izdanja, na latinskom 34, na francuskom 28, na ruskom 16, na židovskom 13 izdanja Biblije. Na svijetu ima oko sedam tisuća jezika, a Biblija je prevedena na više od tri tisuće jezika.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
