Treći likovni natječaj pod nazivom „Blizu je, blizu!“ o prikazu prizora iz života bl. Jakova Zadranina, u kojem sudjeluju djeca iz vrtića te osnovnih i srednjih škola iz Zadarske nadbiskupije, u znaku je stote godišnjice postojanja relikvije bl. Jakova Zadranina u Zadru.
Tema ovogodišnjeg natječaja je „Čašćenje blaženog Jakova Zadranina – Stoljeće tihe prisutnosti moći i nebeskog zagovora bl. Jakova u Zadru (1926.- 2026.)“. Povod toj temi je obilježavanje sto godina od dolaska moći bl. Jakova u Zadar 1926. godine iz svetišta bl. Jakova Zadranina u Bitettu, čiji je bl. Jakov nebeski zaštitnik, grad u kojem je bl. Jakov djelovao najduže, četrdeset godina, do svoje smrti i gdje u samostanu počiva njegovo neraspadnuto tijelo.
Na dokumentu uz moćnik bl. Jakova piše: „Iz tijela blaženoga Jakova iz Bitetta, redovnika, građanina Zadra”. Autentičnost relikvije je 23. studenog 1926. potvrdio Petar Dujam Munzani, apostolski upravitelj Zadarske nadbiskupije.
Cilj likovnog natječaja čiji radovi u prosudbeno Povjerenstvo na adresu OŠ Zadarski otoci, Zadar, trebaju prispjeti do ponedjeljka, 20 travnja, je bolje upoznati i više častiti bl. Jakova Zadranina, čuvati zahvalni spomen na život bl. Jakova, obnoviti njegov lik i djelo među Zadranima i u hrvatskom narodu; upoznavanje zavičajne povijesti, kulturne i vjerske baštine Zadra te poticaj na utjecanje bl. Jakovu kao zagovorniku u potrebama. Bl. Jakov (1400.-1496.) umro je na glasu svetosti i brojni vjernici svjedoče o uslišanjima po njegovom zagovoru.
Djeci je predloženo da na radovima mogu prikazati kao motiv crkvu u kojoj se časti bl. Jakov, lik blaženika, procesiju s moćnikom, tragove štovanja blaženika: moćnici, freske, slike, samostane u kojima je služio, mjesto u svom domu, školi, vrtiću, posvećen bl. Jakovu. Na dnu ili uz rub likovnog rada će biti riječ na glagoljici, npr. Zadar, Blizu je, blizu, blaženi Jakov, Slavni sine vjernog Zadra, Bitetto, Klicat će Jakov.
Najbolji učenički rad će biti tiskan kao sličica s molitvom za kanonizaciju bl. Jakova Zadranina i dobit će je sva djeca i mentori, sudionici likovnog natječaja. Učenik slika ili crta u tehnici po izboru: olovka, tuš i metalno pero, tempera, akvarel, grafika, kartonski tisak, linorez, kolaž i kombinirane tehnike.
Nagradit će se dvanaest najboljih likovnih radova koje će vrednovati stručno povjerenstvo. Izložba najuspješnijih likovnih radova i dodjela nagrada će se održati u samostanu sv. Frane u Zadru, u Spomen – sobi bl. Jakova Zadranina, nakon svečane večernje mise na blagdan bl. Jakova Zadranina, u ponedjeljak, 27. travnja.
Likovni natječaj organiziraju Muzej u školi – Baština i kultura mira u OŠ Zadarski otoci i Franjevački samostan sv. Frane u Zadru. Suorganizator je Udruga glagoljaša Zadar. Koordinatorica događaja je Anamarija Botica Miljanović, dipl. učiteljica savjetnica, voditeljica “Muzeja u školi – Baština i kultura mira”.
Pokrovitelji likovnog natječaja su Franjevački samostan sv. Frane u Zadru, OŠ Zadarski otoci / DFS Donatići pri „Muzej u školi“ i Udruga glagoljaša Zadar, Grad Zadar, Zadarska županija, Narodni muzej Zadar, Sveučilište u Zadru, Škola primjenjene umjetnosti i dizajna, Zadar.
U organizaciji Natječaja su fra Stipe Nosić, Davor Barić, Anamarija Botica Miljanović i Željka Diklan.
Vjernici Bitetta s talijanskim franjevcima donijeli su u Zadar 1989. godine sliku bl. Jakova i još jednu relikviju bl. Jakova, prah drveta koje je izraslo iz štapa bl. Jakova koji je bio ostavljen u samostanskom vrtu. U toj svečanosti sudjelovao je tadašnji zadarski nadbiskup Marijan Oblak.
Prst bl. Jakova iz svetišta bl. Jakova u Bitettu donijeli su talijanski franjevci 2024. godine kad je u Zadru 5. svibnja održana velika procesija s tom relikvijom koja se osobito svečano časti u velikoj procesiji u Bitettu na Jakovljev blagdan, 27. travnja. Glavna ulica koja od svetišta do katedrale sv. Mihovila Arhanđela u Bitettu zove se bl. Jakov Zadranin.
Proces Jakovljeve beatifikacije počeo je 1629. godine. Papa Klement XI. proglasio ga je blaženim 29. prosinca 1700. i odobrio njegovo štovanje za cijeli Franjevački red. Papa Leon XIII. dopustio je njegovo štovanje u Zadarskoj nadbiskupiji. Papa Benedikt XVI. potpisao je 19. prosinca 2009. godine Dekret o junačkom stupnju kršćanskih kreposti bl. Jakova. U Časoslovu i Misalu franjevačkih zajednica hrvatskog jezičnog područja nalaze se tekstovi za njegovo liturgijsko štovanje. Dio iz Himna Božanskog časoslova blaženiku u čast glasi: „Slavni sine vjernog Zadra, čast i slava si Asiškog Franje, sâm Gospodin te sa hrvatskih žala, na obale Apulje doveo. Ti kod Svevišnjeg premnogo možeš, moli Jakove, moli se za nas. Od mladosti si Mariji Majci, čisto srce posvetio svojoj. I u zanosu ljubavi nježne, divio si se ljepoti toj“.
U svijetu je dvadesetak crkava posvećeno bl. Jakovu Zadraninu: u SAD-u (New York), Kanadi (Toronto), Albaniji, u Njemačkoj njegovo ime nosi i hrvatska katolička misija u Göppingenu, gdje se u crkvi Krista Kralja časte moći i tu se nalazi srebreni reljefni, portret blaženika, rad fra Joakima Gregova; u franjevačkom samostanu Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda u Subotici u Vojvodini nalazi se portret blaženika iz 1794. godine.
Vitraj bl. Jakova Zadranina nalazi se u Žaboriću pokraj Šibenika, autora akademskog slikara Mile Skračića, a naručitelj vitraja hrvatskih svetaca i blaženika koji su tu postavljeni 2003. je fra Drago Ljevar. Nekad je u samostanskoj blagovaonici sv. Frane u Zadru bila slika na platnu s likom blaženika, koja je uništena u bombardiranju Zadra 1944. godine.
Povodom prvog likovnog natječaja „Blizu je, blizu“, u samostanu sv. Frane u Zadru je 2024. godine, uz podršku gvardijana fra Stipe Nosića, otvorena Spomen soba Bl. Jakova u kojoj su izloženi dječji radovi, sudionika Natječaja, s prizorom bl. Jakova.
Bl. Jakov rođen je u Zadru 1400. godine. Kršten je u crkvi Svete Marije Velike na poluotoku u Zadru. S dvadeset godina ušao je u samostan sv. Frane. Pratio je provincijala 1438. godine na generalni kapitul Franjevačkog reda u Italiju i ostao u Franjevačkoj provinciji sv. Nikole, sa sjedištem u Bariju glavnom gradu Apulije. Djelovao je u raznim apulijskim samostanima. Bio je jako marljiv u svakodnevnim poslovima, kao kuhar, sakupljač milostinje, vrtlar, vratar i sakristan.
Za vrijeme pošasti kuge u Bittetu, 1483. brinuo je o zaraženim bolesnicima, a osobito je pomagao djeci u nevolji. Bio je veliki štovatelj Majke Božje, pobožan u razmatranju Kristove muke, u dugotrajnoj molitvi, kontemplaciji i strogoj pokori. Njegova subraća i narod su već za života bl. Jakova svjedočili o čudima koja su se događala po njegovom svetačkom, redovničkom djelovanju.
Ines Grbić / Anamarija Botica Miljanović
