Na stručnom skupu „’Ljubiti Crkvu’ – Sjećanje na zadarskog nadbiskupa mons. Ivana Prenđu, uz spomen 30. obljetnice njegove pastirske službe u Zadarskoj nadbiskupiji“, u petak, 6. veljače, u sjemeništu „Zmajević“ u Zadru, prigodne uvodne govore nakon zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, održali su prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru i Šime Erlić, gradonačelnik Grada Zadra.
„Nadbiskup Prenđa s osobitom radošću pratio je obnovu Sveučilišta u Zadru, svjestan da Sveučilište ne predstavlja samo obrazovnu instituciju, nego i kulturno, znanstveno, identitetsko središte Zadra i zadarskog područja. Podrška mons. Prenđe razvoju Sveučilišta bila je odraz njegovog dubokog uvjerenja da vjera i znanje, Crkva i akademska zajednica mogu i trebaju zajedno služiti čovjeku i općem dobru“, rekao je fra Bojan Rizvan, moderator prvog dijela skupa.
Naime, zadarski nadbiskup Marijan Oblak i njegov nasljednik mons. Prenđa, još kao koadjutor, kao crkveni autoriteti javno su se zalagali i zauzimali za obnovu statusa Sveučilišta u Zadru na mnogim razinama u državi, što se i ostvarilo 2002. godine.
U ime akademske zajednice s kojom je nadbiskup Prenđa surađivao na više razina i u brojnim događajima i projektima, rektor Faričić podsjetio je da su važni i zemunički rodni korijeni mons. Prenđe koji su ga također odredili kao osobu, sa sposobnostima otpornosti i izdržljivosti u teškim situacijama.
Biskupsko geslo mons. Prenđe ‘Ljubiti Crkvu’ važno je za njegov svećenički poziv, ali i za sve laike koji su članovi Crkve. „Crkva nije samo hijerarhijski sustav, nije neka udruga građana. Crkvu je ustanovio Isus Krist, a to znači da nas ona zahvaća i izvan vremenitih domašaja i okvira, institucija, udruga ili bilo kakvih drugih asocijacija. To je zajednica vjernika u kojoj hijerarhijski svatko ima svoju ulogu, a uloga i zadaća onih koji su više pozicionirani je tim veća. Zbog toga su veći i izazovi i problemi“, rekao je Faričić, dodavši da se lako radovati uspjesima. Podsjetivši na izreku „Pobjeda ima puno očeva, poraz nijednoga“, rekao je da se treba nositi s problemima koji zahvaćaju Crkvu i pojedinca, a za to je mons. Prenđa bio itekako osposobljen.
„Nažalost, često smo svjedoci, u različitim sustavima, i na Sveučilištu, kako ego čovjeka često biva napuhan do takvih razmjera, da stavlja po cijenu sve druge; kako bespoštedni karijerizam nadjačava zdravu ambiciju koja je zasnovana u pripovijesti o talentima: ako ti je dano, ludo bi bilo to ne upotrijebiti. Pri upotrebi talenata osoba ne smije zanemariti sebe, ali pitanje je jesmo li spremni sudjelovati u dijeljenju dobra i koje je zadovoljstvo onoga koji dariva. A nadbiskup Prenđa je puno darivao“, poručio je Faričić. Mons. Prenđa nije na temelju svog visokog položaja umanjivao ljude da bi sebe uzvisio; dapače, podizao je druge u njihovom dostojanstvu, radu, razvoju sposobnosti i napredovanju.
„Nadbiskup Prenđa živio je u vrlo zahtjevnom vremenu brutalne agresije na Hrvatsku kada je najprije kao nadbiskup koadjutor pomagao ordinariju Oblaku, a kao ordinarij od 1996. godine, mons. Prenđa zaista je imao veliku i ključnu ulogu u obnovi Zadarske nadbiskupije, u obnoviteljskom zamahu. Ali, ne u obnovi onoga što je samo opipljivo i vidljivo, sakralnih objekata, putem Caritasa. Vrlo je važna obnova duha, a to se ne događa jednom, pa prestaje, nego na obnovi duha treba stalno raditi. U onim trenucima ona je možda bila intenzivnija“, rekao je rektor Faričić.
Podsjetio je da se mons. Prenđa zalagao i za položaj mjesne Crkve u okrilju hrvatske organizacije Katoličke Crkve koja je univerzalna. „Ali je prepoznao i cijenio je ne samo zato što je bio izraziti domoljub. Volio je svoj zavičaj, volio je cijelu Hrvatsku, volio je cijelu Crkvu. Zbog toga su i bila njegova nastojanja da, ako se to i ne dogodi, opet pozicionira nekadašnji status Zadarske nadbiskupije. Bez obzira što ta njegova nastojanja nisu uspjela, ipak su oni koji su to pomno proučavali i od strane Hrvatske biskupske konferencije, koji su bili zaduženi sve proučiti; ako nije moguće postići onaj najviši status, ipak su biskupi bili svjesni doista jednog sui generis položaja Zadarske nadbiskupije i da bi sadašnji status trebalo sačuvati “, rekao je Faričić, koji se u to i osobno uvjerio jer je bio član svjetovnog dijela toga Povjerenstva.
„Proučavajući lik nadbiskupa Prenđe, prigoda je da proučavamo i sami sebe u vremenima kad je mons. Prenđa predvodio Zadarsku Crkvu“, poručio je rektor Faričić.
„Nadbiskup Prenđa ostvarivao je i kvalitetnu i plodnu suradnju između Nadbiskupije i grada Zadra. Ta suradnja utemeljena je na međusobnom uvažavanju, dijalogu i zajedničkoj brizi za čovjeka i opće dobro. Ta je suradnja svjedočila kako Crkva i grad, svatko iz svoje odgovornosti, mogu zajedno graditi prostor dostojanstva, solidarnosti i nade“, rekao je moderator Rizvan, najavljujući govor zadarskog gradonačelnika Šime Erlića.
Erlić je rekao da mu je osobita čast predstavljati upravu Grada na skupu o sjećanju na mons. Prenđu „kojeg pamtimo kao čovjeka iz naroda, pa i oni koji nisu u njegovo vrijeme obavljali neku funkciju“. Erlić je bio dijete u razdoblju Prenđinog djelovanja, no „svi znamo koliki je respekt u Zadru, u zadarskom narodu, u cijeloj županiji, Nadbiskupiji, izazivao mons. Prenđa koji je kao osoba zadužio i grad Zadar i Zadarsku županiju“, istaknuo je Erlić. Podsjetio je na Prenđino djelovanje u području razvoja Sveučilišta, Katoličke gimnazije, sjemeništa i „kroz razdoblje koje je bilo izrazito izazovno i teško za hrvatsku državu u cjelini, ali i za Zadar i Zadarsku županiju“.
„Kad je mons. Prenđa postao ordinarij 1996., nakon pobjede i slobode koja je ostvarena krvlju hrvatskih branitelja i velikom žrtvom u hrvatskom narodu, suočavamo se s razdobljem deprimiranosti u narodu, s razmjerima agresije na Hrvatsku, naših krajeva, zaleđa. Zadar je bio bombardiran, bez vode, struje, a mnoga sela u zadarskom zaleđu spaljena, mnogi ubijeni, nestali, prognanici.
Takvo razdoblje obilježilo je njegovo doba izgradnje ne samo u materijalnome, nego u onome što je hrvatskom narodu tada bilo najpotrebnije – u izgradnji duha, vjere u Boga, vjere da se može ići naprijed, da se može izgraditi svoja neovisna, slobodna, prosperitetna hrvatska država, grad, županija; da hrvatski čovjek može biti u središtu toga projekta, u suradnji s Crkvom, s vjerom u Boga“, rekao je gradonačelnik Erlić, istaknuvši da je to bila i zadaća i dio životnog puta mons. Prenđe.
Podsjetio je da su se u tom razdoblju gradile autoceste, brze spojne ceste, tada su nastale zadarske sportske dvorane, ŠC Višnjik, lokacije Pozdrav suncu i Morske orgulje na zadarskoj rivi, novi Maslenički most koji je bio srušen, početak izgradnje luke u Gaženici. Brojne izgrađene društvene i javne institucije i projekte mons. Prenđa je blagoslivljao u poratnoj obnovi.
U razdoblju djelovanja nadbiskupa Prenđe, „Zadar i Zadarska županija od devastiranog područja afirmiraju se u grad i županiju u uzletu, koji postaju prosperitetno mjesto života u koje je vraćen duh zajedništva, duh razvoja. Nadbiskup Prenđa je zasigurno s Božje, crkvene strane imao svoj snažan doprinos upravo u izgradnji toga duha našeg naroda i zato smo mu itekako zahvalni“, poručio je Erlić.
Istaknuo je Prenđin direktan, osoban doprinos i u izgradnji nove zgrade Klasične gimnazije i njegovo snažno zastupanje autonomije zadarskog sveučilišta kao važne strateške stvarnosti za razvoj grada i županije. „Mislim da bi mons. Prenđa danas bio zadovoljan razvojem naše županije i grada“, rekao je Erlić. Naveo je primjer njegovog rodnog mjesta Zemunik, kakav je bio za vrijeme Domovinskog rata i u poraću, a kakav je danas.
„Općina Zemunik, mjesto, selo, kao prigradsko naselje odiše ljubavi prema Bogu, ali i zanosom s puno mladih, prosperitetnih obitelji koji tamo žive, grade kuće. U Zemuniku je sada najteže doći do terena i zemljišne čestice da se može graditi kuća i kupiti zemlja, tamo se dogodio pozitivan i afirmativan skok nakon Domovinskog rata. To je primjer onoga što smo kao narod prošli, a u čemu je nadbiskup Prenđa imao itekako svoju zaslugu. Na tome mu velika hvala. Neka nas vodi njegova poruka ljubiti Crkvu. Neka i nama na funkciji njegov životni put bude apsolutna inspiracija u našem radu. Hvala mu na svemu“, poručio je gradonačelnik Šime Erlić.
Na skupu su, između ostalih, bili i šibenski biskup Tomislav Rogić, Ingrid Melada, predsjednica Županijske skupštine Zadarske županije, Miljenka Prenđa Sarić, sestra nadbiskupa Prenđe i njegov nećak Ante Župan, zamjenik pročelnika Ureda župana Zadarske županije.
Ines Grbić
Foto: I. Grbić
