Poštovani i dragi članovi pastoralnih povjerenstava!

Pred nama je četvrti uzastopni Godišnji plan i program rada pastoralnih povjerenstava Zadarske nadbiskupije. Njime želimo uskladiti pastoralno djelovanje, jasnije odrediti zajedničke ciljeve te potaknuti odgovornu suradnju svih koji sudjeluju u životu i poslanju naše mjesne Crkve.
Od srca zahvaljujem predsjednicima i članovima svih povjerenstava koji su tijekom proteklih godina svojim znanjem, iskustvom, vremenom i predanim radom dali dragocjen doprinos životu Zadarske nadbiskupije. Brojne ostvarene inicijative svjedoče o ljubavi prema Crkvi, pastoralnoj zauzetosti i spremnosti da se vlastiti darovi stave u službu zajedničkoga dobra. Sve što je dosad učinjeno razlog je naše zahvalnosti Bogu i svima koji su u tome sudjelovali.
Istodobno smo svjesni da uvijek postoji prostor za napredak. Pastoralna povjerenstva mogu u potpunosti ostvariti svoju zadaću samo ako u njihovu radu aktivno sudjeluju svi članovi, a ne tek pojedinci. U povjerenstva su uključeni gotovo svi svećenici koji pastoralno djeluju u Zadarskoj nadbiskupiji, većina redovnika i redovnica i gotovo svi vjeroučitelji. Tako široka uključenost omogućuje da različita iskustva, službe, znanja i darovi pridonesu zajedničkomu pastoralnom poslanju.
Članstvo u povjerenstvu nije samo formalno imenovanje ni obveza koja se može prepustiti nekolicini zauzetijih članova, nego poziv na suodgovornost, suradnju i konkretno djelovanje. Apostol Petar potiče: „Služite jedni drugima – svatko po primljenu daru – kao dobri upravitelji različite Božje milosti“ (1 Pt 4,10). Bogatstvo različitih darova dolazi osobito do izražaja kada svi svojim doprinosom služimo istomu cilju – naviještanju Evanđelja i izgradnji crkvenoga zajedništva. Iako su u povjerenstva imenovani određeni članovi, na suradnju su pozvani svi svećenici, vjeroučitelji, redovnici, redovnice, članovi Nadbiskupijskoga pastoralnog vijeća i drugi vjernici laici koji svojim iskustvom, znanjem i stručnim sposobnostima mogu pridonijeti pojedinim pastoralnim područjima. Povjerenstva nisu zatvorene skupine, nego mjesta okupljanja, povezivanja i suradnje.
Prema naravi pojedinih programa i projekata mogu im se pridružiti i druge stručne osobe te pomoći u kvalitetnijem promišljanju pastoralnih pitanja, pripremi sadržaja i provedbi konkretnih inicijativa. Važno je naglasiti da pastoralna povjerenstva nisu dodatak redovitomu pastoralnom djelovanju niti zasebne strukture koje bi župnicima i župama nametale nove obveze. Ona su ponajprije pomoć župama u kvalitetnijem ostvarivanju njihova redovitog poslanja. Njihova je zadaća pratiti pastoralne potrebe, povezivati iskustva iz različitih sredina, predlagati zajednička usmjerenja, pripremati korisne sadržaje te pružati stručnu i organizacijsku potporu svećenicima i drugim pastoralnim suradnicima.
Ono što pojedino povjerenstvo promišlja i koordinira na razini Nadbiskupije pripada redovitomu životu župnih zajednica. Riječ je o temeljnim područjima crkvenoga poslanja koja treba trajno njegovati u svakoj župi: naviještanju Božje riječi, liturgijskom životu, katehezi, braku i obitelji, radu s djecom i mladima, brizi za duhovna zvanja, karitativnom djelovanju, misijskom poslanju, kulturi, crkvenoj glazbi i drugim oblicima pastoralne skrbi.
Povjerenstva ta područja ne preuzimaju od župa, nego im pomažu da ih snažnije prepoznaju, sustavnije razvijaju i kvalitetnije ostvaruju. Stoga se uspješnost njihova rada ne mjeri samo brojem održanih sastanaka, izrađenih programa ili organiziranih nadbiskupijskih događaja. Njihov se stvarni doprinos očituje u tome koliko njihove inicijative dopiru do župnih zajednica, pomažu im u svakodnevnom djelovanju i donose konkretne pastoralne plodove.
Program koji ostane samo na nadbiskupijskoj razini nije ostvario svoju punu svrhu. Potrebno je da njegova temeljna usmjerenja zažive u župama, prilagođena njihovim potrebama, mogućnostima i okolnostima.

Suradnja između povjerenstava i župa ne smije biti jednosmjerna. Povjerenstva pružaju pomoć župama, ali istodobno trebaju pozorno slušati njihova iskustva, potrebe, poteškoće i prijedloge. Župne zajednice nisu samo izvršitelji unaprijed pripremljenih programa, nego aktivni sudionici njihova oblikovanja i ostvarivanja. Nadbiskupijska povjerenstva podupiru župe, a župe svojim iskustvom i konkretnim potrebama obogaćuju rad povjerenstava i pastoralno planiranje cijele Nadbiskupije.
Upravo je takva uzajamna povezanost konkretan izraz sinodalnosti u životu naše mjesne Crkve. Sinodalnost znači zajedno hoditi, jedni druge slušati, razmjenjivati darove i iskustva te
zajednički razlučivati na koje nas pastoralne korake Duh Sveti poziva. Ona se ne ostvaruje samo održavanjem sastanaka i razmjenom mišljenja, nego aktivnim sudjelovanjem svih članova, kulturom dijaloga te spremnošću svakoga da, prema svojim sposobnostima, znanju i mogućnostima, preuzme svoj dio odgovornosti. Potrebno je također razvijati međusobnu suradnju različitih pastoralnih povjerenstava, osobito u programima koji obuhvaćaju više pastoralnih područja. Mnoga pitanja života Crkve ne mogu se zatvoriti u djelokrug samo jednoga povjerenstva, nego zahtijevaju zajedničko promišljanje, razmjenu iskustava i usklađeno djelovanje. Takva suradnja sprječava nepotrebno ponavljanje programa, omogućuje bolje korištenje raspoloživih snaga te očituje jedinstvo pastoralnoga poslanja Nadbiskupije.
Istodobno, ovaj Godišnji plan i program ne treba promatrati kao zatvoren i nepromjenjiv okvir. Ostajemo otvoreni inicijativama, susretima i događanjima koja će se tijekom pastoralne godine planirati i ostvarivati na razini Crkve u Hrvata i opće Crkve. Povezanost s pastoralnim smjerenjima Hrvatske biskupske konferencije, kao i s poticajima Svetoga Oca i Svete Stolice, izraz je našega pripadanja široj crkvenoj zajednici. Stoga ćemo, prema potrebi i mogućnostima, pojedine programe nadopunjavati i usklađivati kako bi Zadarska nadbiskupija aktivno sudjelovala u zajedničkim crkvenim inicijativama te njihove poticaje primjereno prenijela u život svojih župa i vjernika. Uz redovito djelovanje pastoralnih povjerenstava, u pastoralnoj godini 2026./2027. želimo istaknuti tri zajednička naglaska: pripravu za 850. obljetnicu dolaska pape Aleksandra III. u Zadar, unaprijeđenje službe čitača te zauzetiju i zajedničku brigu za duhovna zvanja. Pastoralnu godinu obilježit će priprava za značajnu obljetnicu iz povijesti Zadra i Crkve u Zadru. Godine 2027. navršava se 850 godina od dolaska pape Aleksandra III. u Zadar 1177. godine.
Prema povijesnom svjedočanstvu, Papu su dočekali narod i svećenstvo pjevajući pohvale i hvalospjeve na hrvatskom jeziku. Taj događaj svjedoči o dubokoj ukorijenjenosti vjere u život našega naroda, njegovoj povezanosti s Petrovim nasljednikom te o vrijednosti materinskoga jezika kojim se vjera ispovijeda, slavi i prenosi novim naraštajima. Priprava za ovu obljetnicu neka bude prigoda za dublje upoznavanje vlastite crkvene povijesti, jačanje zajedništva s Petrovim nasljednikom i zahvalnost za vjeru koja se stoljećima naviještala i slavila na materinskom jeziku našega naroda.
U pastoralnoj godini 2026./2027. posebnu pozornost želimo posvetiti i Božjoj riječi u životu Crkve, a osobito službi čitača u liturgijskim slavljima. Čitači su pozvani posuditi svoj glas Božjoj riječi kako bi ona jasno, dostojanstveno i razumljivo doprla do okupljene zajednice te vjernike potaknula na slušanje, razmatranje i življenje Evanđelja. Čitanje u liturgiji nije tek javni nastup niti obično izgovaranje napisanoga teksta. Kada se u liturgijskom slavlju naviješta Sveto pismo, sam Bog govori svomu narodu, a Krist je prisutan u svojoj riječi. Zato služba čitača zahtijeva duhovnu pripravu, poznavanje Svetoga pisma, razumijevanje naviještenoga teksta, pravilno izražavanje i svijest o svetosti povjerene službe. Čitač ne naviješta sebe, nego služi Božjoj riječi, koja je „živa, djelotvorna i oštrija od svakoga dvosjekla mača“ (Heb 4,12). Stoga je potrebno poticati duhovnu, biblijsku i praktičnu pripravu čitača kako bi povjerenu službu obavljali s razumijevanjem, vjerom i odgovornošću prema Božjoj riječi i okupljenoj zajednici.
Posebnu pozornost u zajedničkom pastoralnom djelovanju potrebno je posvetiti trajnoj brizi za duhovna zvanja. Svećenička i redovnička zvanja Božji su dar Crkvi, ali njihovo prepoznavanje, rast i sazrijevanje zahtijevaju molitvu, vjerodostojno svjedočanstvo vjere i zauzetost cijele crkvene zajednice. Skrb za nova duhovna zvanja nije zadaća samo pojedinih svećenika, odgojitelja ili Povjerenstva za duhovna zvanja, nego zajednička odgovornost svih župa, obitelji, crkvenih pokreta i zajednica, vjeroučitelja te svih pastoralnih povjerenstava. Gospodinov poziv: „Molite gospodara žetve da pošalje radnike u žetvu svoju“ (Mt 9,38) upućen je cijeloj Crkvi. Pozivam stoga sva pastoralna povjerenstva da, u skladu s područjem svoga djelovanja, surađuju s Povjerenstvom za duhovna zvanja te u svoje programe uključe molitvu, sadržaje i inicijative koje pridonose stvaranju ozračja otvorenosti Božjemu pozivu. Posebnu je pozornost potrebno posvetiti radu s djecom, mladima i ministrantima te potpori obiteljima kao prvim mjestima u kojima se poziv može prepoznati, njegovati i prihvatiti. Vjerodostojnost takvoga pastorala osobito počiva na radosnom svjedočanstvu svećenika, redovnika i redovnica koji svojim životom pokazuju da je potpuno darivanje Bogu i ljudima put istinske radosti i životnoga ispunjenja. Neka ovaj Godišnji plan i program ne ostane samo zapis pastoralnih namjera, nego postane stvarno sredstvo zajedništva, usklađenoga djelovanja i pastoralne obnove. Njegova se vrijednost neće mjeriti brojem predviđenih aktivnosti, nego njihovom evanđeoskom snagom, kvalitetom suradnje i plodovima koje će donijeti u životu naših župa, obitelji, zajednica i ustanova. Sve članove pastoralnih povjerenstava, kao i sve druge pastoralne suradnike, pozivam da predložene zadaće prihvate s obnovljenim žarom, otvorenošću i odgovornošću. Neka nas u svemu vodi riječ apostola Pavla: „Različiti su dari, a isti Duh; i različite službe, a isti Gospodin; i različita djelovanja, a isti Bog koji čini sve u svima“ (1 Kor 12,4–6).
Zazivajući Božji blagoslov na sve nositelje i suradnike pastoralnoga djelovanja, želim da pastoralna godina 2026./2027. bude vrijeme snažnijega zajedništva, zauzete suradnje, radosnoga naviještanja Božje riječi i obnovljene brige za duhovna zvanja u Zadarskoj nadbiskupiji.

O blagdanu sv. Eufemije
Godine Gospodnje 2026.

mons. Milan Zgrablić, zadarski nadbiskup

PREUZIMANJE: Godisnji plan i program Povjerenstva Zadarske nadbiskupije