ZADAR: Nadbiskup Zgrablić predvodio misu na Blagovijest i Dan Sveučilišta u Zadru

Na blagdan Blagovijesti, kada Sveučilište u Zadru slavi Dan Sveučilišta – Dies Academicus, u srijedu, 25. ožujka, svečano misno slavlje u crkvi sv. Dimitrija u Zadru predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Nadbiskup je čestitao akademskoj zajednici Sveučilišta u Zadru Dan sveučilišta, istaknuvši spomen dvije velike ovogodišnje obljetnice, značajne za „povijest znanosti, obrazovanja i kulturnog života na ovim prostorima“. To su 630. obljetnica postojanja prvog sveučilišta na tlu Hrvatske, Generalnog učilišta dominikanskog reda u Zadru, koji je djelovao od 1396. do 8. siječnja 1807. godine, kada je ukinuto dolaskom francuske uprave, odnosno Napoleonovim osvajanjem Zadra.

Dominikansko sveučilište koje se zvalo i Universitas Iadertina je „još krajem 14. stoljeća svjedočilo o dubokoj ukorijenjenosti intelektualnog i znanstvenog života na istočnoj obali Jadrana, čime je Zadar već tada postao dio velike europske sveučilišne tradicije u kojoj su se susretali vjera i razum, teološko promišljanje i filozofsko istraživanje, znanost i kultura“, rekao je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je čestitao i 70. obljetnicu od početka djelovanja Filozofskog fakulteta u Zadru, što je bio naziv akademske institucije u sadašnjoj zgradi Sveučilišta i njegova faza djelovanja od 1956. do obnovljenog statusa Sveučilišta u Zadru čiji je status Hrvatski sabor obnovio 4. srpnja 2002. godine. Filozofski fakultet u Zadru desetljećima je bio važno središte humanističkih i društvenih znanosti „gdje su se oblikovale generacije profesora, znanstvenika, nastavnika, kulturnih djelatnika i odgovornih članova društva te prostor u kojemu se njeguje intelektualna radoznalost, kritičko promišljanje i ljubav prema znanju“, poručio je nadbiskup.

Govoreći o blagdanu Navještenja Gospodinova, rekao je da nas vodi u „skroviti i veličanstveni trenutak u povijesti spasenja, u kojeg Bog ulazi u ljudsku povijest snagom svoje Riječi, djelovanjem Duha Svetoga i slobodnog ljudskog odgovora. Zato Crkva događaj Navještenja promatra kao susret između Božje milosti i ljudske slobode, između Božjeg poziva i ljudskog razmišljanja i suradnje“, istaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da u skromnom prostoru Marijine svakodnevice Bog odlučuje započeti novo poglavlje povijesti čovječanstva.

Marija se smela na riječi arkanđela Gabrijela: „Zdravo, milosti puna! Gospodin s tobom!“ i razmišljala kakav je to pozdrav. „To nam otkriva nešto vrlo duboko o načinu na koji Bog ulazi u život čovjeka. Bog ne poništava ljudsku slobodu, ne zaobilazi ljudski razum i ne zaustavlja ljudsko promišljanje. Naprotiv, Bog govori tako da potiče čovjeka na razmišljanje, traženje smisla i otvaranje srca“, rekao je mons. Zgrablić.

Marija razmatra, promišlja, pita anđela, pokušava razumjeti što joj anđeo govori. Marijino pitanje anđelu kako će začeti i roditi Sina kad muža ne poznaje, „nije znak njenog nepovjerenja prema Bogu, nego odgovorne vjere koja želi razumjeti, traži smisao i zna da Bog čovjeku daruje razum kako bi ga koristio na putu prema spoznaji Istine, Boga.

Marija u trenutku Navještenja pokazuje kako izgleda slobodan i hrabar odgovor na Božji poziv. Marijino „Neka mi bude“ je „znak njenog dubokog povjerenja u Božju riječ, znak osobe koja je razumjela da se istinska sloboda ostvaruje kad čovjek prihvati Istinu i dopusti da Ona oblikuje njegov život“, poručio je mons. Zgrablić.

U tom kontekstu, istaknuo je da evanđelje u trenutku Navještenja pokazuje važnu kršćansku poruku i za svijet znanosti, sveučilišta i obrazovanja: „Vjera i razum nisu suprotstavljeni, nego su pozvani zajedno tražiti istinu. Susret Marije i Božje riječi u trenutku Navještenja pokazuje kako se ljudsko razmišljanje, pitanje i traženje ne poništavaju pred otajstvom vjere, nego se prosvjetljuju i uzdižu. Marijino pitanje anđelu „Kako će to biti?“ znak je razuma koji želi razumjeti, ali i srca koje je otvoreno prihvatiti Božju istinu. Upravo u toj otvorenosti srca očituje se sklad između vjere i razuma: razum pita, istražuje i promišlja, a vjera daje širi horizont u kojem ljudsko znanje dobiva svoj puni smisao“, istaknuo je mons. Zgrablić.

U tom kontekstu, podsjetio je kako je papa Benedikt XVI. upozoravao na „opasnost modernog svijeta u kojem se znanje svodi samo na tehničku korisnost i pragmatičnu učinkovitost. Kada se znanje ograniči samo na ono što je odmah primjenjivo ili ekonomski isplativo, tumačio je Papa, tada se gubi najdublje pitanje koje mora pratiti istinsko obrazovanje: pitanje istine o čovjeku, o njegovom dostojanstvu, o njegovom pozivu i smislu njegovog života. Benedikt XVI. podsjećao je da obrazovanje ne može biti samo proizvodnja stručnjaka, nego prije svega oblikovanje osoba koje su sposobne tražiti Istinu, a to je Bog sâm i živjeti u skladu s njom“, rekao je nadbiskup.

Benedikt XVI. govorio je o „intelektualnoj ljubavi“ (caritas intellectualis). „Time je želio reći da vođenje drugih prema istini nije samo intelektualni zadatak, nego čin ljubavi. Kad učitelj, profesor i znanstvenik poučava, potiče na razmišljanje i otvara nove horizonte znanja, „oni ne prenose samo informacije, nego sudjeluju u duboko ljudskom i duhovnom poslanju: pomažu drugome da rastu, sazrijevaju i otkriju vlastiti poziv života. Prava ljubav prema čovjeku uključuje i ljubav prema njegovom razumu, njegovoj sposobnosti razumijevanja i njegovoj težnji za istinom“, poručio je mons. Zgrablić. Stoga „poučavati, studirati, istraživati i tražiti istinu nije samo akademski zadatak ni samo profesionalna aktivnost. To je i čin „duhovnog milosrđa“, kako je naglašavao Benedikt XVI.“, rekao je nadbiskup, podsjetivši da je u kršćanstvu djelo milosrđa neuka poučiti i pomoći drugome da razumije istinu. „Kada nekome pomognemo da otkrije istinu o sebi, o svijetu i Bogu, tada mu pomažemo da pronađe put prema punini i smislu života. Kada je znanje prožeto ljubavlju prema istini, a Istina je Bog sâm, postaje služenje čovjeku“, naglasio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je podsjetio kako papa Lav XIV. govori da je svijet „obilježen digitalnom revolucijom i umjetnom inteligencijom koja donosi velike mogućnosti, ali i nove opasnosti. Tehnologija može pomoći čovjeku, upozorava Papa, ali može i stvoriti kulturu u kojoj algoritmi zamjenjuju savjest, a brzina informacija zamjenjuje mudrost.

Zato Papa govori o potrebi digitalnog humanizma, da obrazovanje oblikuje ljude koji tehnologiju koriste razborito, stavljajući osobu ispred sustava i algoritama“, rekao je nadbiskup. Papa upozorava i na nihilizam, „osjećaj da ništa nema konačni smisao i trajnu vrijednost“; gubitkom nade „znanje može postati hladno, a društvo izgubiti smjer“. Papa Lav XIV. smatra da je zadatak obrazovanja stvarati „mape nade“, pomagati mladima da otkriju kako njihovo znanje, inteligencija i  talenti mogu postati izvor dobra za druge“, rekao je nadbiskup.

Potaknuo je na molitvu da Sveučilište, nadahnuto Marijinim primjerom, bude mjesto gdje će se tražiti cjelovita istina, znanje koristiti za osobno i dobro svakog čovjeka i gdje će ljudi naučiti reći svoj vlastiti „Da“ Istini, pravdi i služenju drugima“. Poželio je da Marija, Prijestolje Mudrosti, prati profesore, studente i djelatnike sveučilišne zajednice, „kako bi znanje bilo prožeto Božjom mudrošću, a istraživanje usmjereno prema dobru čovjeka i slavi Božjoj“.

Koncelebrirali su prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Stjepan Krasić, OP, počasni doktor Sveučilišta u Zadru,  dr. sc. don Zdenko Dundović, ravnatelj Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru, profesori na Teološko – katehetskom odjelu Sveučilišta u Zadru: dr. sc. Elvis Ražov, dr. sc. Damir Šehić, dr. sc. Arkadiusz Krasicki, mr. sc. Bojan Rizvan, don Ante Bulat, studentski kapelan u Zadru i don Tin Vidov, tajnik zadarskog nadbiskupa.

U misi su sudjelovali prof. dr. sc. Josip Faričić, rektor Sveučilišta u Zadru, prorektori, profesori, studenti i djelatnici Sveučilišta u Zadru. Pjevanje na misi predvodio je zbor Chorus Sancti Simeonis iz svetišta sv. Šime u Zadru pod ravnanjem Mihovila Buturića.

Sveučilište u Zadru je najstarije hrvatsko sveučilište jer baštini tradiciju Generalnog učilišta dominikanskog reda osnovanog 1396. god. te je bio među prvim srednjovjekovnim sveučilištima u Europi, kao i Padova, Bologna, Pariz, Oxford i Salamanca. Zadarsko dominikansko učilište pohađali su studenti iz europskih zemalja, a papa Pio V. ga je u jednoj ispravi iz 1571. godine nazvao „općim i vrlo znamenitim učilištem“.

Dan Sveučilišta slavi na Blagovijest jer je status Sveučilišta u Zadru obnovljen 25. ožujka 2002., kad je održana konstituirajuća sjednica Senata i donesen Statut Sveučilišta u Zadru kojeg sada pohađa oko pet tisuća studenata. Nakon mise, nadbiskup Zgrablić sudjelovao je na Svečanoj sjednici Sveučilišta u svečanoj dvorani na Sveučilištu u Zadru, gdje je održao prigodni pozdravni govor i čestitku.

Ines Grbić

Više slika u Foto-galeriji, klikom na sliku / Foto: I. Grbić