BIOGRAD n/m: Govor o. Jeronima Marina na simpoziju o djelovanju benediktinaca na Ćokovcu

Znanstveni simpozij „Od Biograda do Ćokovca – 900 godina od rušenja benediktinske kraljevske opatije (1125.-2025.)“ u petak, 26. rujna u Gradskoj vijećnici u Biogradu n/m, počeo je prigodnim govorom o. Jeronima Marina,  opata benediktinskog samostana na Ćokovcu.

Prema prvotnom planu benediktinaca kako proslaviti 900 godina njihove benediktinske ćokovske prisutnosti na Pašmanu, a oslanjajući se na monumentalno djelo ‘Benediktinci u Hrvatskoj’ Ivana Ostojića, benediktinci su mislili obilježiti 900. obljetnicu djelovanja na Ćokovcu na blagdan naslovnika njihovog samostana, sv. Kuzme i Damjana, 26. rujna.

No, u vrijeme kada su to promišljali, njihovoj zajednici pridružio se mladi kandidat, o. Bartol koji će ove godine položiti svečane zavjete. Zahvaljujući njegovom dodatnom istraživanju recentne literature, braća su zaključila da 1125. nije bila godina kad su benediktinci došli na Ćokovac nakon što je srušen njihov samostan u Biogradu n/m, nego kasnije, vjerojatno 1129. godine.

„To naše neznanje nas je potaknulo da damo više prostora osvjetljivanju, istraživanju naše povijesti. Biograd je rodno mjesto Ćokovca, a uz to rodno mjesto uvijek smo posebno uvezani, bez obzira koliko dugo smo bili u njemu. Tako je došlo do ideje da počnemo s organizacijom simpozija u Biogradu koji će više rasvijetliti početak Rogovske opatije, početak benediktinske prisutnosti na ovim prostorima“, rekao je o. Jeronim.

Istaknuo je da je za malu zajednicu poput njihove trebalo hrabrosti za odvažiti se obilježavati Jubilej kroz nadolazeće četiri godine.

„Sretna okolnost koja nas je potaknula da se ipak to usudimo i krenemo u tom smjeru je što istovremeno u istom vremenskom periodu cijela naša benediktinska obitelj slavi 1500 godina od utemeljenja samostana Monte Cassino.

Tako da ćemo u sljedećih nekoliko godina svi zajedno razmišljati o putu  kojim je sv. Benedikt išao od Norcie gdje je rođen njegov put i njegov poziv, preko Subiaca u kojem taj poziv prolazi kroz čišćenje do Monte Cassina u kojem se Benedikt u svoj svojoj zrelosti utjelovljuje u ideal koji će biti zapisan u Pravilu svetog Benedikta i koji ćemo i mi danas živjeti“, rekao je o. Jeronim.

U odgovoru na pitanje zašto uopće slave jubilej i kako ga slaviti, obilježiti, „a da to ne bude nostalgično tugovanje nad vremenima kad smo bili puno veći, puno slavniji, puno značajniji“, benediktinci su bili vođeni retkom iz Pravila svetog Benedikta iz sedmog poglavlja.

„Svatko ima svoj pristup ili svoje razloge zašto će ponekad uzeti album u ruke i vratiti se malo u prošlost. U sedmom poglavlju Pravila, sv. Benedikt opisuje hod vjere, život s Bogom kao penjanje ljestvama, kao put poniznosti. To poglavlje nosi naslov o poniznosti. Na prvoj stepenici što jedan monah treba činiti je – čuvati se zaborava. Doslovno, bježati od zaborava.

Benediktince, monahe obično vežu uz stvarnost „bijeg od svijeta“. Međutim, izraz „fuga mundi“ uopće ne postoji u Pravilu sv. Benedikta“, istaknuo je o. Jeronim, rekavši da u Pravilu sv. Benedikta postoji tri puta poticaj i poziv da se bježi.

„Prvi poticaj je u sedmom poglavlju – to je bježanje od zaborava. Drugi je u četvrtom poglavlju – bježanje od uzvisivanja i uznositosti. Treći je u sâmom Proslovu, bježanje od paklenih muka.

Taj niz je vrlo logičan. Jer na zaborav se nadovezuje ljudska umišljenost, a na ljudsku umišljenost se nadovezuju paklene muke. Ili, pozitivno izrečeno – sjećanje na Boga, čuvanje spomena na ono što je Bog učinio u našem životu, rađa i vodi prema poniznosti i prema zahvalnosti.

Svaki komadić osvojene istine onime što nam je darovano, od kuda smo krenuli, što su naši korijeni je korak bliže Bogu i u konačnici, bliže raju“, rekao je o. Jeronim. Poželio je da i izlaganja na Simpoziju doprinesu da „pronađemo za sebe komadić istine koji će nas dovesti korak bliže Bogu ili korak bliže nebeskim radostima“.

Opat je pozdravio prijatelje Ćokovca i benediktinske duhovnosti, izlagače te predstavnike institucija. To su don Dario Tičić, župnik u Biogradu n/m kao predstavnik zadarskog nadbiskupa Milana Zgrablića, Morana Vuković u ime Ministarstva kulture RH, Ivan Knez, gradonačelnik Biograda n/m kojem je opat zahvalio za financijsku i organizacijsku podršku da se simpozij realizira, Anđelo Paleško, načelnik Općine Tkon koji su pomogli u organizaciji drugog dijela simpozija.

Opat je zahvalio i sponzorima, Turističkoj zajednici Općine Tkon i direktorici Jeleni Ugrinić, Zavičajnom muzeju Biograd na Moru i ravnatelju Draženku Samardžiću, biogradskom hotelu Ilirija i Glagoljaškoj udruzi Sidraška županija.

Opat je zahvalio i prof. dr. sc. Anti Uglešiću i prof. Danijeli Deković koji su  proveli sudionike po lokalitetima u Biogradu, odnosno na Rogovu te svima koji su svojim znanjem i radom doprinijeli realizaciji simpozija.

Samostan Ćokovac tim znanstvenim simpozijem počeo je obilježavanje 900. obljetnice svoje prisutnosti na brdu Ćokovac pokraj Tkona na otoku Pašmanu (1129-2029.), istovremeno s petogodišnjim hodom Opatije Montecassino ususret 1500. obljetnici njenog osnivanja od strane sâmog sv. Benedikta 529. godine.

Taj jedini muški benediktinski samostan u Hrvatskoj je nasljednik benediktinske opatije sv. Ivana evanđelista osnovane u Biogradu n/m kao kraljevska zadužbina Petra Krešimira IV, koja je, poznata još i kao Rogovska opatija, bila srušena tijekom rata 1125. godine.

Nakon višegodišnjeg života u izgnanstvu, ta se monaška zajednica 1129. preselila na Ćokovac gdje se održala u kontinuitetu do početka 19. stoljeća.

Nakon prekida u 19. st., zajednica je obnovljena 1965. godine na Ćokovcu  gdje su monasi opet živjeli po Pravilu sv. Benedikta te se 2025. godine navršava i 60 godina od njihovog povratka u samostan na Ćokovcu.

„Obilježavanje prelaska zajednice benediktinaca iz Biograda na Ćokovac privilegirana je prigoda za evaluaciju povijesnog i kulturnog nasljeđa Rogovske opatije. Istovremeno simboličko podudaranje niza obljetnica dopušta uklopiti istraživanje povijesti opatije u širi kontekst obilježavanja velike 1100. obljetnice Hrvatskog kraljevstva.

Okupljajući znanstvenike s područja povijesti, arheologije, povijesti umjetnosti te muzikologije, tim će se simpozijem prvi put pokušati osvijetliti rana povijest jedne od najznačajnijih srednjovjekovnih opatija u Hrvatskoj“, istaknuo je o. Jeronim.

Ines Grbić