No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva sv. Luke u Škabrnji

Crkva sv. Luke evanđeliste, vrlo stara crkva na groblju, na pola puta između Škabrnje i Prkosa.  Iz 13./14. st. s oltarom i slikom sv. Luke. Ova je crkva bila župna

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva sv. Martina u Pridrazi

Nalazi se usred plodnog polja u podnožju kamenitog brda u mjestu Pridraga. Jedna je od najbolje sačuvanih ranokršćanskih crkava na području današnje Zadarske nadbiskupije. To je jednobrodna starokršćanska bazilika iz

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva sv. Pelegrina u Savru

Sv. Pelegrin (spomenik nulte kategorije) je predromanička građevina centralnog oblika, kvadratnog tlocrta s ovoidnom kupolom na trompama.Iako oko njene datacije postoje neslaganja te neki znanstvenici smatraju da je nastala i

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva sv. Marije u Malom Ižu

Starohrvatska crkvica – rotonda iz 9./11. st., u neposrednoj blizini župne crkve. Kružnog je oblika s polukružnom apsidom – rotondom, pokrivena kamenim pločama; njoj je u 17. st. prigrađen pravokutni

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Starohrvatska crkvica sv. Križa u Ninu

Crkvica sv. Križa,  poznata je i kao “najmanja katedrala na svijetu”, nalazi se pokraj župne crkve u starohrvatskom kraljevskom gradu Ninu. Datira iz IX. stoljeća, oblikom podsjeća na grčki jednokraki

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Sv. Nediljice i Stomorica

 Sv. Nediljice. Crkvica potječe iz 11. st. Bila je trobrodna bazilika manjih dimenzija, kvadratnog oblika s četvrtastom apsidom. Pluteji sv. Nediljice (u srednjem vijeku nazivan “S Iohannes de Pusterla”) veoma

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva sv. Dominika

Sv. Dominika. Pregrađena crkva paralelno s bočnom stranom crkve sv. Mihovila, uz ulicu koja vodi prema gradskim vratima. Ona je bila sličnog oblika kao i franjevačka. Bila je posvećena godine 1280.

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva sv. Dimitrija

 Sv. Dimitrija m. Crkva do Filozofskog fakulteta; s početka je 20. st.;  2003. potpuno obnovljena i blagoslovljena 8. 5. 2003. za potrebe studenata Sveučilišta u Zadru. Troškove obnove snosio je

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva i samostan sv. Frane Asiškog

 Sv. Franje Asiškog. Crkva samostana franjevaca Male braće, gotovo na kraju zapadnog dijela poluotoka, najstarija dalmatinska crkva sagrađena u gotičkom stilu. Bila je posvećena već 1280. Restaurirana 1951. Crkva predstavlja

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Gospa od Kaštela (Zdravlja)

Gospe “od Kaštela” (od Zdravlja). Na kraju ulice Jurja Bijankinija, usred parka koji je nastao na mjestu brisanog prostora kaštela. Sagrađena je godine 1528. kao čista rotonda na mjestu prastare

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva i samostan benediktinki sv. Marije

 Sv. Marije. Na istočnoj strani nekadašnjeg foruma, crkva istoimenog samostana benediktinki, sto ga je godine 1066. osnovala ili obnovila zadarska patricijka Čika, polusestra hrvatskog kralja Petra Krešimira IV. Čika je

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Svetište sv. Šime / Bazilika sv. Stjepana

 Crkva sv. Šimuna Bogoprimaoca višestoljetno je hodočasničko svetište za vjernike grada Zadra i čitave nadbiskupije zadarske. Privlači svojom kulturnom i umjetničkom baštinom koju su joj namrli vjekovi, posebno sakralnim dragocjenostima

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva sv. Donata (sv. Trojstva)

Sv. Donata b, (Sv. Trojstva). Tik do sakristije katedrale, na pločniku Forum, najmonumentalnija građevina našega srednjeg vijeka. Nazvana po biskupu Donatu iz 9. st. koji ju je po predaji dao

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Crkva sv. Krševana

Sv. Krševana m., zaštitnika grada Zadra. Romanička crkva nedaleko od katedrale, podignuta na mjestu rimskog emporija; pripadala je muškomu benediktinskom samostanu. Prema tradiciji, u 6. st. nalazila se na tom

No Picture
Kulturno-povijesna baština

Katedrala svete Stošije

 Zadarska katedrala sv. Stošije (Anastazije) m., ujedno je i župna crkva. Današnja katedrala je trobrodna romanička građevina, sagrađena u dva navrata, u 12. i 13. st., sa sačuvanom starijom iz