KRONOTAKSA ZADARSKIH BISKUPA I NADBISKUPA
1. biskup sv. Donat (legendaran) (?)
2. biskup N. N. (341.)
3. biskup sv.Feliks (oko 380.-390.)
sudjeluje na saboru Akvileji 381. i na saboru Milanu 390.
4. biskup Sebastijan I. (oko 393.)
5. biskup sv. Donat II. (oko 402.)
6. biskup Vital I. (oko 428.)
7. biskup Pavao I. (oko 446.)
8. biskup Julije (oko 462.)
9. biskup N. N. (464.)
10. biskup N. N. (489.)
11. biskup N. N. (518.)
12. biskup Andrija I.
sudjeluje na saborima u Saloni 530. i 532.
13. biskup Pavao II. (557.)
14. biskup Petar I. (574.)
15. biskup Sabinijan II. (oko 590.)
16. biskup Gvido (601.)
17. biskup Ivan I. (oko 612.)
18. biskup Ivan II. (oko 634.)
19. biskup Jakov (oko 642.)
20. biskup Bazilije I. (oko 674.)
21. biskup Dimitrije (oko 692.)
22. biskup N. N. (710.)
23. biskup N. N. (712.)
24. biskup N. N. (746.)
25. biskup Petar II. (774.)
26. biskup Damjan (791.)
27. biskup Donat III. (oko 801.-806.)
/1809. Kosti su mu iz crkve sv. Trojstva (sv. Donat) koju je sagradio, prenesene u katedralu. On je iz Carigrada donio relikvije sv. Stošije.

28. biskup Vital II. (oko 879.)
29. biskup Formin ili Firmin (oko 925.)
sudjeluje na saborima u Splitu 925. I 928.
30. biskup Bazilije II. (oko 969.)
31. biskup Anastazije (oko 978.)
32. biskup Prestancije I. (oko 1018.)
33. biskup Andrija II. (1029.-1036.)
34. biskup Petar III. (1044.-1055.)
35. biskup Andrija III. (1056.-1059.)
36. biskup Stjepan I. (oko 1066.)
37. biskup Andrija IV. (1072.-1073.)
38. biskup Stjepan II. (oko 1073.-1090.)
39. biskup Andrija V. (1091.-1094.)
40. biskup Grgur (oko 1101.-1111.)
41. biskup Marko (oko 1111.-1124.)
42. biskup Miha ili Mihovil (oko 1124.-1136./37.)
43. biskup Petar IV. (oko 1138.)
44. biskup Lampridije de Gallis, zadranin (1141.-1154.)

17. Listopada 1154. Papa Anastazije IV. Uzvisuje zadarsku Crkvu na nadbiskupiju i metropoliju

1155. Hadrijan IV. Unatoč otporu, podvrgnuo je zadarsku metropoliju na zahtjev Mlećana gradeškom, kasnije mletačkom patrijarhu

13.3.1177 Na putu za Veneciju, pet dana u Zadru je boravio papa Aleksandar III

1. prvi nadbiskup Lampridije de Gallis, zadranin (1154.-1179.)
2. nadbiskup Tebald (1179.)
3. nadbiskup Damjan izabran (1179.)
4. nadbiskup Petar (1187.-1190.)
5. nadbiskup Nikola Manzavin (1198.-1202.)

1202. Zadar je razorila mletačko-križarska vojska razorivši staru zadarsku katedralu

6. nadbiskup Leonard, benediktinac (oko 1208.)
7. nadbiskup Ivan Venerius (oko 1218,)
8. nadbiskup Toma izabran (1238.)
9. nadbiskup Dominik Franco (1239.-1244.)
10. nadbiskup Lovro Periandar (1249.-1287.)
obnovio je i posvetio 27.5.1285. Katedralu
U Zadar je doneseno tijelo sv. Šimuna Pravednika Bogoprimca
11. nadbiskup Andrija Gausoni (1288.-1290.)
12. nadbiskup Ivan iz Anagnia, franjevac (1291.-1297.)
13. nadbiskup Henrik iz Tuderta, franjevac (1297.-1299.) nastojao je i uspio da Šibenik dobije prvog biskupa
14. nadbiskup Jakov iz Fulginea, franjevac (1299.-1311.)
15. nadbiskup Aleksandar I., dominikanac (oko 1312.)
16. nadbiskup Nikola de Setia, dominikanac (1314.-1320.)
umro je na glasu svetosti
17. nadbiskup Ivan Butovan, zadranin (1322.-1332.)
18. nadbiskup Nikola de Matafaris (1333.-1367.)
19. nadbiskup Jakov de Candis (1367.-1368.)
20. nadbiskup Dominik Epirota iz Drača (1368.-1376.)
21. nadbiskup Petar de Matafaris (1376.-1398.)
osnovao je kolegijat u Pagu 1396.
kao prijatelj dinastije Anžuvinaca utjecao na Jelisavetu Kotromanić da je 1380 dala napraviti škrinju od pozlaćenog srebra za tijelo sv. Šime

22. nadbiskup Antun de Benedicto (1398.)
23. nadbiskup Ivan (1398.-1399.)
24. nadbiskup Luka iz Ferma (1400.-1419.)
25. nadbiskup Blaž Molinus, Mlečanin (1420.-1427.)
na vlastiti trošak podigao korska sjedala.
God. 1427. imenovan patrijarhom u Veneciji
26. nadbiskup Lovro Veiner, Mlečanin (1428.-1449.)
sudjeluje na saboru u Baselu 1433.
27. nadbiskup Poliodor Foscari, Mlečanin (1449.)
28. nadbiskup Matej Valaresso, Mlečanin (1450.-1496.)
podigao u katedrali orgulje
29. nadbiskup Ivan Rodobella, Mlečanin (1496.-1500.)
30. nadbiskup Alojzije Cippico, Trogiranin (1503.)
31. nadbiskup Aleksandar II (1503.-1504.)
32. nadbiskup Ivan Cippico, Trogiranin (1504.-1505.)
33. nadbiskup Franjo Pisano, Mlečanin (1505.-1530.)
34. nadbiskup Egidije kardinal Canini, augustinac iz Viterba
(1530.-1532.)
teolog, filozof, liturgičar – kardinal, patrijarh carigradski
35. nadbiskup Kornelije Pisano (1533.-1554.)
36. nadbiskup Alojzije kardinal Cornaro (1554.-1555.)
37. nadbiskup Mucije (Mucio) Callina, iz Brescie (1555.-1566.) sudjelovao na Tridentskom koncilu
38. nadbiskup Alojzije Cornaro, ponovno? (1566.-1567.)
39. nadbiskup Andrija Minutio (1567.-1572.)
40. nadbiskup Marko Loredano (1573.-1588.)
41. nadbiskup Natale Venier, Mlečanin (1577.-1588.)

Sinoda dalmatinskih biskupa 1579.m u Zadru određeno da se propovijeda na hrvatskom jeziku

42. nadbiskup Markantun Venerius (Venier) (1589.-1592.)
43. nadbiskup Alojzije Baroccia (1592.)
44. nadbiskup Alojzije Molina (1592.-1595.)
45. nadbiskup Minucije de Minuttiis (1596.-1604.)
46. nadbiskup Viktor Ragazzoni (1604.-1615.)
47. nadbiskup Luka Stella (1615.-1624.)
48. nadbiskup Oktavijan (Ottaviano) Garzadori (1624.-1639.) apostolski vizitator i reformator za Dalmaciju

1632. Tijelo sv. Šimuna svečano preneseno iz kapele sv Roka (ostatka crkve sv. Marije Velike) u sadašnju crkvu

49. nadbiskup Benedikt Cappello (1639.-1641.)
50. nadbiskup Bernard Florio (1642.-1656.) postavio temelje crkvenom odgoju klera osnovavši sjemenište “Florio”
51. nadbiskup Teodor Balbo (1656.-1669.)
52. nadbiskup Ivan Ev. Parzaghi (1669.-1688.)
53. nadbiskup Viktor Prioli (1688.-1712.)
54. nadbiskup Vicko Zmajević rodom iz Perasta (1713.-1746.) osnovao je sjemenište za svećenike glagoljaše
55. nadbiskup Matej Karaman (1745.-1771.)

1.5.1748. Otvoreno glagoljaško sjemenište

56. nadbiskup Mihovil Toma Triali (1771.-1774.)
57. nadbiskup Ivan Carsana (1774.-1801.)
58. nadbiskup Josip Grgur Scotti (1807.-1817.)
59. nadbiskup Josip Franjo di Paola Nowak iz Češke (1823.-1843.)
Osnovao teologiju po ugledu na ostale u austrijskoj monarhiji, izdao latinski i hrvatski katekizam

1828. Bulom Leona XII Zadarska nadbiskupija postaje metropolijom za cijelu Dalmaciju

60. nadbiskup Josip Godeassi (1843.-1861.) potiče propovjedništvo i obnavlja bratovštine i paški kaptol
61. nadbiskup Petar Dujam Maupas (1862.-1891.)
prvo šibenski biskup, a potom zadarski nadbiskup
62. nadbiskup Grgur Rajčević (1891.-1899.)
63. nadbiskup Matej Dujam Dvornik, Splićanin (1901.-1910.)
64. nadbiskup Vinko Pulišić iz Oliba (1910.-1922.)

1920 Rapallaskim ugovorom Zadar predan Italiji
22.07.1932. Određene nove granice zadarske nadbiskupije i ukinuta metropolija u Zadru. Središte crkvenog života je bilo u Šibeniku

65. nadbiskup Petar Dujam Munzani (1933.-1948.)

1943.-1945. II. Svjetski rat, Zadar i njene crkve razorene ili oštećene. Središte crkvenog života je u Šibeniku
30.04.1948. Apostolska administratura zadarska pripojena je matici i nadbiskupija obnovljena u svojim starim granicama.

Miho Pušić, hvarski biskup, nasljeđuje Munzanija kao upravitelj, dok je stvarnu upravu vršio mons. Mate Garković

66. nadbiskup Mate Garković, mons. (1961.-1968.)

22.02.1952. Imenovan adraškim biskupom; 12.06.1961. Imenovan rezidencijalnim zadarskim nadbiskupom.

67. nadbiskup Marijan Oblak, mons. (1969.-1996.)

68. nadbiskup Ivan Prenđa, mons. (1996.-2010.)

69. nadbiskup Želimir Puljić, mons. (2010.-