Print Friendly, PDF & Email

Prva istraživanja položaja Crkvine u Galovcu započela su još 1936. godine… a sustavna su rađena u pet kampanja u vremenu od 1979. do 1991. Istraživanja su pokazala da je na Crkvini kršćanski kult zaživio vrlo rano. Najstariji obejkt na Crkvini koji treba vezati uz rano kršćanstvo jest građevina pravokutna tlorisa s apsidom na istočnom dijelu. Radi se najvjerojatnije o poganskom kultnom objektu, pretvorenu tijekom 5. st. u ranokršćanski oratorij. Sveukupna širina te građevine iznosi 10 m, a dužina od pročelja do začelja 11 m. Unutrašnja širina apside je 2,75 m, dok joj je dubina 2m.

Ranokršćanska crkva na crkvini pripada tzv. složenom tipu crkava. Ona je bila jednobrodna građevina s apsidom (istaknutom u prostoru) na istočnoj i narteksom (predvorjem) na zapadnoj strani, a s njezine sjeverne i južne strane nalazile su se pastorforije. Širina crkve bila je 9m, a dužina od pročelja do začelja iznosila je 22,50 m. Dužina narteksa bila je 4 m. Apsida je s unutrašnje strane bila potkovasta, a na njezinu peterostranom vanjskom plaštu bile su plitke lezene. unutrašnja širina apside bila je 4 m, a dubina 3 m. Uokolo apside bila je prislonjena svećenička klupa. podnica crkve bila je od žbuke, a svetište je bilo izdignuto za jednu stubu. Između lađe i svetišta nalazila se ograda svetišta od koje je pronađeno dovoljno ulomaka da se može napraviti njezina grafička rekonstrukcija. Na uzdužnim zidovima lađe crkve bile su bifore od kojih su pronađeni stupovi i dijelovi imposta. Na apsidi su bile tri tranzene s križevima u gornjem dijelu. Na uzdužnim zidovima lađe crkve nalazila su se po dvoja bočno postavljena vrata… S južne strane crkve bio je diakonikon veličine 5,80 x 3 m, sagrađen u isto vrijeme kad i crkva, jer je organski s njom vezan. Sa sjeverne strane crkve dograđen je prothesis veličine 4,80 x 4,20 m. Na prothesis je bila dograđena prostorija oblika slova L koja je najvjerojatnije imala funkciju krstionice. Na južnom zidu lađe i predvorja nalazila su se vrata koja su vodila prema dvorištu u kojem je bio bunar. Uz pročelje crkve dograđena je manja četvrtasta građevina čija je unutrašnjost podijeljena u dvije prostorije, a imala je najvjerojatnije sepulkralnu namjenu. Na tu su građevinu bile dozidane dvije grobnice na svod. Po svoj prilici cjelokupni sakralni kompleks već u ranokršćanskom vremenu bio je ograđen zidom čiji su se ostatci djelomice sačuvali. .. Pronađeni su i relativno brojni ulomci drugih dijelova ranokršćanskog kamenog crkvenog namještaja i ukrasnih dijelova arhitekture (ulomci ambona, menze, konzola i dr.)…. Uokolo crkve nalazilo se veliko groblje s 521 istraženim grobom.

Po karakteristikama arhitekture vremenom nastanka ranokršćanske crkve na Crkvini u Galovcu možemo smatrati prvu polovicu 6. st., odnosno ranobizantsko vrijeme. Iz niza srednjovjekovnih izvora znamo da je bila posvećena sv. Bartulu (Bartolomeju). Posebno važnu ulogu ona je imala tijekom ranoga srednjega vijeka, kada je najvjerojatnije bila i zadužbina hrvatskih narodnih vladara. Crkva je s različitim preinakama živjela do ratova s Osmanlijama. Tada je u potpunosti porušena… (Ante Uglešić, Ranokršćanska arhitektura na području današnje Zadarske nadbiskupije, Zadar 2002., str. 57-61).

 

TV Vatikan