Print Friendly, PDF & Email

Dvodnevni znanstveni skup ‘Ecclesia Nonensis: Prošlost Ninske biskupije’ počeo je u petak 1. lipnja u Baroknoj kući u Ninu, kojega zbog Višeslavove krstionice, spomenika pokrštenja Hrvata iz Nina, nazivaju ‘hrvatskim Betlehemom’. Prvoga dana održano je dvadeset predavanja o zemljopisnom prostoru, arheološkoj crkvenoj baštini Ninske biskupije, njenom odnosu s drugim biskupijama, o ninskim zaštitnicima, ukidanju i obnovi biskupskog sjedišta te osmanlijskom osvajanju. Simpozij prvi put na jednom znanstvenom skupu temeljem brojnih povijesnih izvora iz Hrvatske i inozemstva, sveobuhvatno obrađuje dugu, kompleksnu i važnu povijest nekadašnje Ninske biskupije koja je prema nekima postojala u apostolskim vremenima, a sigurno je njeno postojanje od 9. st. do 1828. g.

U izlaganju ‘Ninska biskupija i njezin kaptol u povijesnim izvorima i literaturi’ Ante Gulin je rekao da utemeljenje Ninske biskupije potvrđuju papinska pisma iz 9. i 10. st. Prvi ninski biskup bio je Teodozije 879. g. koji je i adresat pisma Ivana VIII. 7. lipnja 879. g., kad papa pohvaljuje njegovu vjernost Rimu. Taj se datum slavi kao Dan hrvatske diplomacije. Biskupija je direktno podređena Svetoj Stolici 840. g. Apostolicitet svetih Anselma, koji je bio iz kruga 72 Isusova učenika, đakona Ambroza i Marcele koji su širili kršćanstvo u Ninu zabilježen je u crkvenom dokumentu iz 1230. g. U predavanju ‘Izvori za povijest Ninske biskupije u Državnom arhivu u Zadru’ Dubravka Kolić navela je dokumente iz mletačkog razdoblja, francuske, prve i druge austrijske uprave, spise kurija i vizitacije, osobne i obiteljske arhive. Milenka Bukvić u izlaganju ‘Izvori i literatura u Znanstvenoj knjižnici u Zadru za poznavanje prošlosti Ninske biskupije’ istaknula je kronotaksu ninskih biskupa i njihovih grbova na pergamenama.

U izlaganju ‘Prostorni obuhvat Ninske biskupije’ Damir Magaš je naglasio da je u Ninu u 9. st. stolovao biskup za cijeli hrvatski prostor, nadležnost Ninske biskupije bila je teritorijalno istovjetna hrvatskoj državi. U izlaganju ‘Ninska biskupija na novovjekovnim kartama’, Josip Faričić je predstavio karte od 16. do početka 19. st. na kojima su prikazi Nina, a nalaze se i u Veneciji i Rimu. „Karte su bile medij komunikacije, one pozicioniraju Nin kao zanačajn faktor, istaknuto urbano središte. Kontaktni prostor Ninske biskupije obuhvaćao je velik dio Ravnih Kotara, Bukovice i dijelove Like i Krbave. Od 15. do 17. st. to je bio prostor triju konfrontacija: Mletačke republike, Habsburške monarhije i Osmanlijskog carstva. Te tri euroazijske sile sukobile su se upravo na hrvatskom nacionalnom prostoru i otežale društveno gospodarski život na hrvatskom prostoru. Upravo je Ninska biskupija najvećim dijelom bila poprište tih zbivanja koja su poprimala i apokaliptične razmjere što se loše odrazilo na daljnji razvoj Nina do stabilizacije u 18. i 19. st.“ rekao je Faričić.

Izlaganje „Aenona-Nona-Nin: preobrazba arheološkog krajolika“ priredili su Martina Dubolnić Glavan, Mate Mustać i Roko Surić, a ‘Dr. Luka Jelić i počeci proučavanja ninskih starina’ Martina Dubolnić Glavan. Taj svećenik, arheolog i povjesničar (1864.-1922.) osnovao je 1909. g. starinarsku zbirku u crkvi sv. Križa u Ninu i pomogao svekoliki ekonomski oporavak ninske općine. U izlaganju ‘Počeci kršćanstva u gradu Ninu i njegovom ageru u svjetlu arheoloških nalaza’ Ante Uglešić istaknuo je postojanje ranokršćanskog oratorija sv. Asela u 5. st. u Ninu, muškog benediktinskog samostana sv. Ambroza iz 9. st. i ženskog benediktinskog samostana uz crkvu sv. Marije iz 10. st. Radomir Jurić i Ana Jordan Knežević u izlaganju ‘Srednjovjekovne crkve na širem ninskom području’ naveli su postojanje 28 crkava u užem području Ninu, povijesna jezgra ninskog otočića imala ih je 12, a šire područje Ninske biskupije više od 80 crkava. To su predromaničke, ranoromaničke, romaničke i gotičke. Samo romaničkih i gotičkih crkava na tom prostoru ima 60. Jedinstvene su crkve Sv. Križ i Sv. Nikola. „Toliko crkava govori o značenju Nina u prethodnom vremenu, u rimsko doba, prije toga su značajne liburnska i starokršćanska zajednica. Nije bez razloga Nin izabran biti prvom hrvatskom biskupijom sredinom 9. st. To je jedinstveni prostor, tu su počeci prve hrvatske biskupije čiji je biskup nadležan za cijeli prostor hrvatske države do 928. g. kada se Ninska biskupija ukida, a ponovno se obnavlja u 11. st. i traje do 1828. g.“ rekao je Jurić. 

Održana su i predavanja: ‘Titulari i namjene ranokršćanskih i srednjovjekovnih crkava s prostora Ninske biskupije’, Ana Jordan Knežević, ‘Kapiteli iz crkve sv. Marije u Ninu’, Mirja Jarak, ‘Episkopalni kompleks u Ninu’, Pavuša Vežić, ‘Nin i njegova Crkva između tri patrijarhata, Rima, Carigrada i Akvileje’, Petar Vrankić, ‘Odakle su došli ninski zaštitnici? O podrijetlu kulta sv. Asela, sv. Marcele i sv. Ambroza u Ninu’, Trpimir Vedriš, ‘Pitanje Ninske biskupije na Splitskim saborima 10. i 11. stoljeća: ukidanje i obnova biskupskog sjedišta u Ninu’, Zvjezdan Strika, ‘Ninska biskupija tijekom 15. stoljeća na temelju izvora iz rimskih arhiva (s osvrtom na gospodarsko stanje biskupije)’, Jadranka Neralić, ‘Osmanski prodori na teritorij Ninske biskupije tijekom druge polovice 16. i 17. st.’, Tea Perinčić i ‘Utjecaj Kandijskog rata (1645.-1669.) na demografske promjene u ninskoj komuni’, Božena Glavan. Nin je najteži urbicid doživio namjernim rušenjem 1646. g. od strane Mlečana, da ga ne osvoje Turci i tu ne formiraju bazu za daljnje osvajanje. U izlaganju ‘Odnos Ninske i Splitske Crkve u ranom srednjem vijeku prema pisanim vrelima’, Mirjana Matijević Sokol pojasnila je sukob salonitansko-splitskog i ninskog biskupa oko metropolitanske jurisdikcije u Hrvatskoj u 9. st., što je dovelo i do održavanja dva splitska crkvena sabora 925. i 928. g. na kojima je splitska Crkva tražila primat i nad Ninskom biskupijom. Ninski biskup ima teritorij, a splitski baštinu salonitanske metropolije.

U izlaganju ‘Srednjovjekovna Hrvatska u doba ninskoga biskupa Jurja Divnića (1479.-1529.)’ Borislav Grgin opisao je djelovanje Divnića u tom vremenu svog upravljanja biskupijom. Vlastitim sredstvima 1528. g. obnovio je ninsku katedralu sv. Anselma i u njoj izgradio grobnicu te je osobno posjetio bojište Krbavske bitke rekavši da je tu najviše stradalih iz njegove diijeceze. Biskup Divnić je svjedok i komentator zbivanja o traumatičnom razdoblju za osmanlijskih prodora o čemu postoje pisani zapisi, a njegovu pastirsku blizinu narodu potvrđuje i  da je osobno sudjelovao u obrani Nina.    

Na početku simpozija prigodne riječi uputili su Emil Ćurko, gradonačelnik Grada Nina, akademik Nenad Cambi, voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU-a u Zadru, dr. Dijana Vican, rekotorica Sveučilišta u Zadru, mons. Martin Vidović, naslovni nadbiskup Nina i zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Mons. Puljić je podsjetio na misao engleskog spisatelja Johna Bergera kako je za „uništenje neke zajednice dovoljno razoriti njezinu prošlost. Jer, kad se izgubi povijesno pamćenje i sjećanje, preostaje obična, banalna svakodnevica“.

Pamćenje kao sastavni dio identiteta pojedinca, zajednice i naroda vrlo je bitno za sadašnjost i za budućnost, rekao je nadbiskup, istaknuvši da „nije bez razloga Jahve preko Mojsija tražio neka ‘narod nikada ne zaboravi, nego u srcu trajno čuva čudesne stvari koje je vlastitim očima vidio’ i neka to ‘prenosi s koljena na koljeno’. „Povijest je svjedok vremena ali i učiteljica života, pa ne želimo dopustiti da se stvari potiskuju u zaborav. Pamćenje je sastavni dio osobnog identiteta, obitelji, zajednice i naroda, a spomen na važne povijesne događaje govori o našem ishodištu i ukorijenjenosti. Spominjući svoju prošlost, imamo prigodu sjetiti se silnih Božjih djela i čudesnih povijesnih zahvata za koja valja uputiti nebu zahvalnu molitvu. Povijest nije samo svjedok vremena i glasnica starine, nego i svjetlo istine i učiteljica života“ rekao je mons. Puljić.

Ines Grbić

UPISI U OSNOVNU ŠKOLU

UPISI U KATOLIČKU OSNOVNU ŠKOLU

 

UPISI U GIMNAZIJU

 

Božić
  • No events
Najave
VSRP: No data available
TV Vatikan