Print Friendly, PDF & Email

Katoličku osnovu školu ‘Ivo Mašina’ u Zadru predstavili su zadarski nadbiskup Želimir Puljić i don Roland Jelić, privremeni ravnatelj te škole na konferenciji za medije u Salonu Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’ u Zadru u ponedjeljak 28. svibnja. Sjedište škole je u zgradi sjemeništa ‘Zmajević’ na Trgu sv. Stošije 2. Na konferenciji je sudjelovala i prigodnu riječ uputila i Desa Mašina, sestra Ive Mašine po kojem škola nosi ime. „Institucije za odgoj i obrazovanje važne su za Crkvu i mi smo nakon demokracije, osim ugovora koji su omogućili ostvarenje toga prava roditeljima i Crkvama, kao HBK izdali ‘Odredbe o katoličkim osnovnim i srednjim školama’. U njima je specificiran cilj i razlog, što treba ispunjavati da bi se takvu instituciju imalo“ rekao je mons. Puljić. Prema tim Odredbama, katoličke škole odgajaju mlade da promiču dobro zajednice povezano s evanđeoskim vrijednostima (odgoj za molitvu i sakramentalni život). Uz prenošenje znanja, zalažu se za integralan razvoj ljudske osobe u svim njegovim dimenzijama na materijalnom, intelektualnom, afektivnom, duhovnom području, skladno stvarajući sintezu vjere i kulture, znanja i mudrosti. 

„Školovanje u katoličkoj školi je besplatno, ali se plaća produženi boravak koji se plaća i u svim drugim školama. Roditelji koji su već izvršili predupis djece u nekoj drugoj školi mogu promijeniti tu odluku i upisati svoje dijete u katoličku školu, jer djeca još nigdje nisu upisana u osnovnu školu“ istaknuo je ravnatelj Jelić rekavši da je to često pitanje roditelja. U Zadarskoj županiji upisi se održavaju od 18. do 20. lipnja 2018. g. Tada roditelji ispunjavaju upisnicu i ostavljaju je u školi u kojoj žele da njihovo dijete pohađa prvi razred.

„Javili su se mnogi roditelji, ne samo iz Zadra nego iz cijele županije. Jedan otac je upisao dijete iz udaljenijeg mjesta. Spreman je svaki dan ujutro i popodne voziti 30 km do grada Zadra i natrag u svoje mjesto, dovoziti i odvoziti svoje dijete. I to je pokazatelj koliko roditelji brinu i žele što bolje odgojiti dijete i tako nam daju svoje povjerenje. Škola će imati produženi boravak u popodnevnim satima, do 17,00 sati kad će djeca biti uključena u aktivnosti koje će škola za njih pripremiti“ rekao je Jelić, pozivajući roditelje da do početka upisa 18. lipnja mogu doći kod njega kao ravnatelja i razgovarati o svemu što ih zanima.

Katoličko školstvo u povijesti Zadarske nadbiskupije

Nadbiskup Puljić istaknuo je povijesnu prisutnost i doprinos katoličkog odgojno – obrazovnog djelovanja u Zadarskoj nadbiskupiji. „Osnivanjem katoličke škole Zadarska nadbiskupija nastavlja svoj povijesni hod i zadatak na katehetskom, evangelizacijskom i  odgojno- obrazovnom polju, dajući svoj ulog općem dobru društva i naroda. Nadbiskupija i Kaptol sv. Stošije koji ima dugu povijest u Zadru, preko svojih katedralnih i kaptolskih škola te brojne redovničke zajednice, posebice muški i ženski ogranak zajednice sv. Benedikta, sv. Franje, sv. Dominika, sv. Vinka Paulskog, sv. Paule di Rosa (Anćele), isusovaca i drugih, imali su u Zadru i nadbiskupiji svoje zavode, internate, škole i konvikte za  odgoj i izobrazbu djece i mladih. Zadužili su našu povijest odgojem brojnih generacija i i izgradnjom institucija koje su i danas u službi odgoja i obrazovanja“ rekao je nadbiskup Puljić, podsjetivši da Sveučilište u Zadru kao sljednik Dominikanskog generalnog učilišta iz 1396. g., koje je bilo smješteno u današnjem Kazalištu lutaka, djeluje u zgradi konvikta koje je vodila redovnička zajednica ‘Engleske dame’ za odgoj djevojaka u Zadru.

„Međutim, 50 godina odsutnosti Crkve na polju odgoja i obrazovanja ostavilo je vidnog traga u našoj nedavnoj i sadašnjoj povijesit i mentalitetu. Komunizam je izričito branio Crkvi da otvara školske i obrazovne institucije, iako je to uz katehteski i evangelizacijski vid djelovanja jedno od bitnih poslanja Crkve“ upozorio je mons. Puljić, rekavši da su o tome govorili biskupi na Drugom Vatikanskom saboru u konstituciji O Crkvi u suvremenom svijetu (Gaudium et spes) i u Deklaraciji o odgoju u kojoj se ističe dužnost i pravo roditelja na kršćanski i religiozni odgoj svoje djece te potrebu Crkve da osniva škole, fakultete i sveučilišta. „Imajući u vidu zahtjeve i potrebe roditelja, dolaskom demokracije i sklapanjem ugovora između RH i Svete Stolice omogućeno je ostvariti ta prava roditelja i Crkve“ rekao je mons. Puljić.

Katoličke škole u gradovima svijeta

Koliko je osnivanje katoličkih školskih ustanova sastavni dio evangelizacijskog i katehetskog zadatka Crkve, nadbiskup je predstavio navodeći broj škola u pojedinim biskupijama Europe i svijeta. U Londonu gdje je pretežno Anglikanska Crkva, grad ima 400 000 katolika, postoje 253 katoličke škole. „Pitao sam prije dvije godine engleskog kardinala Vincenta Nicholsa na susretu predsjednika europskih biskupskih konferencija u Svetoj Zemlji kako uspijevaju s toliko škola, kadrovski i financijski. Rekao mi je da uopće nemaju materijalne brige oko toga. Sve država preuzima: školovanje, održavanje zgrada, pomoć studentima ako treba. Jedino ako grade novu školu, Crkva mora sudjelovati s barem 15 % uloženih sredstava. Dakle, država smatra jako važnom tu ulogu koju vrši“ rekao je mons. Puljić. U Berlinu su pretežito evangelici, u toj biskupiji ima 390 000 katolika, a djeluju 103 katoličke škole. U Parizu s 1,3 milijuna stanovnika postoje 233 katoličke škole. U Washingtonu 171 katolička škola (588 000 stanovnika), u Liverpoolu 237 a u Los Angelesu postoje 495 katoličke škole.

„To je sastavni dio poslanja Crkve. Crkva se trudi odgovoriti potrebama vremena i mjesta gdje se nalazi. U istočnom dijelu Europe osjeća se manjak tih škola jer je pedeset godina bio komunizam koji je to izričito branio. Varšava u kojoj živi milijun i pol stanovnika ima 66 škole koje je otvorila nakon pada komunizma. Bratislava (484 000 stanovnika) ima 23 škole. Ljubljana (500 000 stanovnika) ima 15 katoličkih škola. Zagreb (1,1 milijun) ima četiri katoličke škole. Zadar ima Klasičnu gimnaziju i Teološko-katehetski odjel na Sveučilištu u Zadru. Prag (372 000 stanovnika) ima 24 katoličke škole.

Tko je bio Ivo Mašina?

Mons. Puljić je pojasnio i zašto škola nosi ime Ivo Mašina (1927.-1961.) i tko je bio taj intelektualac rodom iz Preka na otoku Ugljanu. Taj hrvatski povjesničar i domoljub žrtva je komunizma, stradao je zadavljen u zatvoru u Staroj Gradiški u svojoj 35. godini života. Bio je najbolji učenik zadarske gimnazije. Studirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje je bio izvrstan student, najbolji u generaciji, profesori su mu predviđali sjajnu karijeru. Njegovu kvalitetu potvrđuje i da ga je hrvatski akademik Jaroslav Šidak vidio kao svog nasljednika na zagrebačkom sveučilištu. Prvi javni nastup Mašine je ‘Redakciji beogradske “Republike” neugodna je istina’ (Slobodna Dalmacija, 1953.). Zbog njegovih domoljubnih misli, jugokomunističke vlasti su ga 1954. g. utamničile u Đorđićevoj u Zagrebu a 1957. g. uhitile, baš kad je trebao diplomirati. Uz prethodna ometanja, cilj tog uhićenja je i bio da ne završi studij. „Istoga dana kad je trebao pristupiti diplomskom ispitu policija ga je uhitila, onemogućivši ga da završi studij. Isto se dogodilo u još dva navrata, što pokazuje da ga je policija promišljeno sprječavala da pristupi završnom ispitu, te Ivo Mašina nikada nije došao u priliku da službeno završi studij” rekao je mons. Puljić.

Sudilo mu se kao dijelu Preške grupe. Bio je drugooptuženi u tom političkom procesu. Osuđen je na jedanaest godina zatvora. Iz istražnog zatvora uspio je pobjeći. Neko vrijeme bio je u Ogulinu, no opet su ga uhitili i kaznu mu povećali na petnaest godina. Robijao je u kaznionici u Staroj Gradišci gdje su ga mučili i trovali. Ubijen je, zadavljen 20. studenoga 1961. g. Iz zatvorskih zidina njegovi posmrtni ostaci preneseni su u Preko 24. srpnja 1998. g. Grob Ive Mašine je na Galovcu, pokraj franjevačkog samostana na otočiću Školjiću, nasuprot njegovog rodnog Preka i rodne kuće uz obalu.

„Mučenik, svjedok. Suvremeni je velikan, zauzeti intelektualac koji je u komunizmu ideologiji bio trn u oku. Sve su učinili da ga najprije ometu u njegovom intelektualnom rastu i završetku studija. Zarobili su ga prije samog polaganja završnih ispita u Zagrebu“ rekao je mons. Puljić. Ivo je rođen u obitelji s devetero djece, šestero braće i tri sestre. Najstariji brat je stradao na Bleiburgu i ne zna mu se za kosti, a tri sestre, Vera, Desa i Marija su žive. Mašina je u Dubrovniku pohađao srednju školu gdje je živio u kući rođakinje koja je na taj način htjela pomoći školovanje djece u brojnoj obitelji Mašina. „Imam osjećaj da se ponovno rađa. Ivo je opet među nama, drago mi je da se opet spominje. Bio je veseljak i među sve nas uvijek je unosio radost“ rekla je Ivina sestra Desa, dodavši da je to bilo teško razdoblje i mnogi ne znaju za njega. U Preko je dolazio ljeti kao dječak i kasnije kao student, iz Zagreba gdje je studirao.

„Zaista sam radostan što sam uz pristanak Ivinih sestara mogao katoličku školu posvetiti njemu. Bio sam kod njih kući, tu sam im nakanu najavio i oni su to radosno pozdravili. Ponosimo se da smo imali takvog sina. Neka Bog blagoslovi naša nastojanja. Neka nas Ivo zagovora. On je u radosti u Božjem krilu“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da se prema knjigama objavljenima njemu u zahvalni spomen može upoznati Ivina duša. Kakav je bio Ivo vidi se i iz njegovih pisama koja je pisao svojim prijateljima i u njegovom Dnevniku kojeg je ispisao jako lijepim rukopisom, sadržajno.

O Ivi govore i sljedeće knjige: književna mnografija ‘Ivo Mašina- pitate me – tko je to?’ (Lumin, 1994, Zagreb) koju je napisao hrvatski književnik Joja Ricov, Ivin suvremenik i prijatelj rodom iz Kali; ‘Uskrsna zvona (pisma), 1945. – 1961.’ (Matica hrvatska, Preko 1994.) i monografija ‘Ivo Mašina, Kršćanski borac za slobodnu i pravednu Hrvatsku’ (Družba Braća hrvatskog zmaja, Zmajski stol u Zadru, 2002.) koju je priredio fra Bernardin Škunca. Monografija Hrvoja Kačića ‘Dubrovačke žrtve – Jugokomunistički teror na hrvatskom jugu 1944. i poratnim godinama’ ima posebno poglavlje o Ivi Mašini: ‘Dike Dubrovnika: Ivo Mašina i Boris Krasovac – protivnici svakog totalitarizma i borci protiv svakog zločina’.

 

 

                                                                                                      Pismo Ive Mašine iz tamnice njegovoj majci za Božić

Nadbiskup Puljić pročitao je i ulomak iz Ivinog pisma iz tamnice u Đorđićevoj ulici u Zagrebu, pred Božić 1954. koje glasi:

“Draga moja majčice, pišem Ti radosno pismo za Božić. Ne plači što me nema, da s Davorom kitim jaslice i bor. Ovdje, u svom srcu, napravio sam velik, zlatan bor i jasle za Malog Isusa. Doći će Pravednik u srce pravednika, jer tako je rekao.

Zvone sva zvona u mojim tkivima, duša je moja raspjevani slavuj u grmu. Hvala Ti, majčice, za ovaj osjećaj koji nadilazi sve osjećaje. Hvala Tebi i Milosti. Jer nema uzvišenije ideje od ideje Ljubavi. Evo se rađa Ljubav svijetu, evo se rađa Ljubav u meni. Što mi nažao može učiniti dušmanin moj, kad ga ljubim? Križ je moj sladak i breme je moje lako, tako lako, da ga ja i ne osjećam drugačije nego kao sreću. Pa kako da budeš žalosna za svojim sinom? Raduj se sa mnom, jer je pisano: tugu ću vašu pretvoriti u radost, uzdahe u kliktaje, suze vaše u smjehove.

Tu sam, u tinelu, kraj bora i pjevam. Gore svjećice na boru i odsjaj njihov u Tvojim očima. Gori svjetlo Kristovo u nama. Mrak je raspršila baklja ljubavi, jer je Bog tako ljubio svijet, da je Sina svoga poslao na Zemlju, da trpi i strada. Ima li većeg primjera ljubavi, može li ljudska mašta zamisliti sličan primjer? Svijetli primjer Kristov kao svjetionik pred nama. Ljubimo, da noćas budemo sretni u prisutnosti našeg Gospodina vršeći Njegovu punu zapovijed. I milost Njegova neka bude nad nama. Imajući to dvoje, Ljubav i Milost, dosta smo bogati i ne tražimo više ništa.

Raduj se, majčice, za ovaj Božić i ne plači što me nema da s Davorom kitim jaslice i bor. Ovdje, u svom srcu, napravio sam velik, zlatan bor i jasle, što čekaju Malog Isusa. Doći će Pravednik u srce pravednika, jer je tako rekao”.

***

Proces osnivanja škole počeo je 2017. g. kad je dogovoru s Gradom Zadrom predviđen početak gradnje katoličke osnovne škole na Bokanjcu u Zadru. Odluku o osnivanju Katoličke osnovne škole ‘Ivo Mašina’ u Zadru za Zadarsku nadbiskupiju kao osnivača potpisao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić 21. travnja 2017. g., broj 558 / 2017, na temelju članaka iz Zakona o ustanovama i Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Škola obavlja djelatnost osnovnog obrazovanja i izvodi nastavni plan i program u osmogodišnjem trajanju koje je utvrdilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH za osnovne škole, sukladno Ugovoru između Svete Stolice i RH o suradnji na području odgoja i kulture te Ugovoru između Vlade RH i HBK o katoličkim osnovnim i srendjim školama. Po državnom pedagoškom standardu, razred bi trebao imati najmanje 14, a najviše 28 učenika. Budući da je Nadbiskupija osnivatelj škole, može otvoriti razred i s manje od 14 učenika.

Ines Grbić

 

 

UPISI U OSNOVNU ŠKOLU

UPISI U KATOLIČKU OSNOVNU ŠKOLU

 

UPISI U GIMNAZIJU

 

Božić
  • No events
Najave
VSRP: No data available
TV Vatikan