Print Friendly, PDF & Email

„Radost naviještanja Krista – evangelizacija u postkršćanskoj eri’ tema je dvodnevnog međunarodnog znanstvenog simpozija koji je počeo u četvrtak 19. travnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru i Zadarska nadbiskupija organizatori su tog simpozija koji je okupio trinaest teoloških znanstvenika, odnosno jedanaest izlagača iz Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Taj simpozij odabirom deset tema/predavanja obrađuje najaktualnija pitanja u vremenu postmoderne, odnosno postkršćanskoj eri kad kršćanstvo više nije dominantno u tumačenju svijeta. Simpozij je drugi dio trogodišnjeg ciklusa koji s raznih aspekata interdisciplinarno obrađuje temu evangelizacije u suvremenom svijetu, prema planu uprave Teološko-katehetskog odjela na zadarskom sveučilištu na čelu s pročelnikom prof. dr. Elvisom Ražovom.

U prigodnom obraćanju prisutnima, zadarski nadbiskup Želimir Puljić istaknuo je potrebu stvaralačkog dijaloga i misionarske zauzetosti te je podsjetio na međunarodni simpozij „Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu“ (25. i 26. svibnja 2017. g.), koji je na Sveučilištu u Zadru bio organiziran u suradnji s Papinskim sveučilištem Urbaniana u Rimu povodom 25-godišnjeg jubileja teološko-katehetskog studija u Zadru u demokratskoj Hrvatskoj. Prisutne je pozdravila i Nedjeljka Balić Nižić, prodekanica Sveučilišta u Zadru, istaknuvši da je u suočavanju s izazovima u globaliziranom svijetu poticanje duhovnosti i humanističkog načina života neophodno za razvoj civiliziranog društva; doprinos u rješavanju teškoća suvremenog društva nudi i taj simpozij.

Prvoga dana održana su četiri izlaganja. O temi ‘Postkršćanska era – značenje i sadržaj’ govorio je prof. dr. Carmelo Dotolo iz Rima, predavanje ‘Diktatura relativizma i evangelizacija’ priređeno u suradnji s mag. theol. Josipom Vrsaljkom izložio je doc. dr. Elvis Ražov, ‘Novi izazovi evangelizacije: dijalog, milosrđe, poslanje’ doc. dr. Tadej Stegu iz Ljubljane te ‘Svijet kao sakrament – posvećenost kršćana za očuvanje stvorenoga doc. dr. Andrej Šegula iz Ljubljane.

Zašto se kršćanstvo čini udaljenim od života i kulture, upitao je dr. Dotolo, upozorivši kako se kršćanstvo često smatra samo važnim spomenikom kulture, a da njegovi odgovori ne mijenjaju način života. „Raste potreba za vjerovanjem, ali se smanjuje potreba za crkvenom pripadnošću. Raste interes za istočnjačku duhovnost i religije. S druge strane, naša liturgija živi se na pasivan način“ rekao je dr. Dotolo, istaknuvši da kršćanstvo može pomoći formaciji subjekata prema većoj odnosnosti, osjećaju jedno za drugoga. „Kršćanstvo može biti relevantna ponuda u razvoju općeg dobra. Ima dobre šanse jer može pokazati sliku zrelog čovjeka koji ne živi u strahu. Kršćanstvo ne želi negirati suvremenost nego na kritičan način doprinijeti razvoju suvremenosti“ poručio je dr. Dotolo.

Temeljem poruka iz nagovora, predavanja koje je Joseph Ratzinger izložio od 2005. g. do kraja svog pontifikata, dr. Ražov je razlagao značenje Ratzingerovog pojma ‘diktatura relativizma’ i u kakvoj je vezi s evangelizacijom. Predavač je istaknuo kako se imati jasnu vjeru utemeljenu na vjerovanju Crkve često etiketira kao fundamentalizam. Relativizam kao prepuštanje raznim vjetrovima nauka čini se kao jedini pristup sukladan modernim vremenima. Istaknuvši da je mjera odrasle vjere duboko ukorijenjena u prijateljstvo s Kristom koje otvara za dobro i postaje mjerilo razlikovanja pravoga od krivoga, prijevare od istine, dr. Ražov je rekao da je prijateljstvo s Kristom dano da bi se dijelilo drugima, a primljena vjera da se posvjedoči drugima služeći spasenju duša. Upozorio je na redukciju religijskog vjerovanja koja vodi do odvajanja vjere od života, življenja kao da Boga nema, do individualističkog pristupa vjeri suprotnog katoličkom osjećati s Crkvom, koje samo zadržava izvanjske crkvene veze bez cjelovitog unutarnjeg obraćenja Kristovom zakonu. Predavač je podsjetio na Ratzingerovo upozorenje kako kršćani dolaze u napast prilagođavanja duhu vremena. Umirovljeni papa Benedikt XVI. kaže da izazovu sekularizma Crkva treba odgovoriti aktivnijim misijskim djelovanjem u svijetu i za svijet. „Benedikt XVI. smatra da pogotovo vjernici laici imaju osobitu odgovornost u tom smislu. Potreban je snažniji osjećaj unutarnje povezanosti između evanđelja i naravnog zakona te traganja za autentičnim ljudskim dobrom, otjelovljenim u dobrim civilnim zakonima i osobnim moralnim odlukama. U društvu koje s pravom vrednuje osobnu slobodu, Crkva treba promovirati obranu istina kršćanske objave, sklad vjere i razuma, zdravo razumijevanje slobode kao oslobođenje grijeha i slobode za autentični i ispunjen život. Evanđelje treba propovijedati i naučavati kao cjeloviti način života, nudeći privlačne ali istinite odgovore na ljudske potrebe, intelektualno i praktično. Biti spreman raspravljati i baviti se idejama zastranjenja, znati na njih odgovoriti“ istaknuo je dr. Ražov. Naglasio je da diktatura relativizma ne priznaje ništa kao konačno. „Mišta nije određeno, a kao posljednje mjerilo ima samo vlastiti ja i svoje želje. Svako ponašanje koje se temelji na vjeri Crkve etiketira se kao fundamentalizam, što u konačnici dovodi do sakaćenja uma a onda i uspona diktature. Prohtjevi i mišljenja koja nisu utemeljena na zdravom razumu nameću se drugima u ime tolerancije i slobode te postaju najgora diktatura“ rekao je dr. Ražov, istaknuvši da je za papu Benedikta XVI. diktatura relativizma prijetnja miru. „Stoga poziva na spoznavanje cijele istine koja se otkriva kroz umovanje prosvijetljeno vjerom, koje onda afirmira naravni zakon kao odraz Božjeg vječnog zakona, po kojem se tek može živjeti  u pravoj slobodi“ poručio je dr. Ražov.

U svom izlaganju dr. Stegu istaknuo je da je i poziv na svetost u suvremenom svijetu o čemu papa Franjo promišlja u svojoj zadnjoj pobudnici tema evangelizacijskog poslanja Crkve. Pred velikim izazovima evangelizacije mora se navještati Radosnu vijest. Sve apostolske pobudenice pape Franje već u naslovu govore o radosti kršćanskog života i poziva, istaknuo je predavač: ‘Evangelii Gaudium – Radost evanđelja’ (2013.), ‘Amoris laetitia – Radost ljubavi (2016.) i ‘Gaudete et exsultate – Radujte se i kličite’ (2018.) koje se može shvatiti kao ključ za sve što papa govori u svoje prve dvije pobudnice. „Evangelii Gaudium bavi se životom Crkve koja vapi za obnovom i osvježenjem s ciljem da bi njeno temeljno evangelizacijsko poslanje postalo učinkovitije i plodnije, kako bi se opet otkrila ljepota i radost evanđelja. Zato treba podsjetiti što Crkva jest, što je svrha i poslanje Crkve“ rekao je dr. Stegu, istaknuvši misao pape Franje da Crkva mora biti mjesto besplatnog milosrđa gdje se svi mogu osjećati prihvaćenim i voljenim, da im je oprošteno i da su potaknuti živjeti prema evanđelju. „Crkva nije sama sebi svrhom. Od svih kršćana traži se da prihvate poziv izaći iz vlastite udobnosti i imaju hrabrosti poći na periferije koje trebaju svjetlo evanđelja. Crkva koja izlazi zajednica je misionara koji preuzimaju inicijativu, koji se uključuju, daju ploda i raduju se. Takva zajednica osjeća neiscrpnu želju da pruži milosrđe. To je plod vlastitog iskustva beskrajnog Očeva milosrđa“ podsjetio je na papine poticaje dr. Stegu, dodavši da Crkva treba biti tamo gdje najviše nedostaje svjetla i života Uskrsloga. „Da bi kršćani mogli evangelizirati, najprije moraju sami biti evangelizirani. Znači da moraju sami doživjeti duboku radost evanđelja. Radost evanđelja ispunja svakoga koji susretne Isusa. Oni koji prihvate njegovu ponudu spasenja oslobođeni su od grijeha, žalosti. S Kristom radost se uvijek rađa“ naveo je misli pape Franje dr. Stegu, istaknuvši da su radost, evanđelje i evangelizacija usko povezani pojmovi. Evangelizirati uključuje dijalog s državom, društvom, s drugim vjerama i ljudima koji ne pripadaju nijednoj vjeri. Također, evangelizacija prati znanstveni napredak kako bi se poštovala najveća vrijednost čovjeka na svim etapama njegovog života. Dr. Stegu je istaknuo i da je evangelizacija povezana s otajstvom Božjeg milosrđa. Papa kaže, gdje je prisutna Crkva, treba biti vidljivo Božje milosrđe, Crkva treba pokazati suosjećajnu ljubav. Evangelizacijsko poslanje za papu Franju je proslijeđivanje iskustva, osobnog susreta uskrslog Gospodina. Tako se prevladava teoretska paradigma i ostvaruje se prostor susreta, dijalog, podjela osobnog iskustva Božje ljubavi koja mora imati zajedničarsku dimenziju. To je prijelaz od informativnog k odnosnom modelu. „Bog se otkriva čovjeku u odnosu s ljudima. Čovjek odgovara Bogu time što mu se predaje. Krist traži navjestitelje evanđelja koji ne navješćuju samo riječima nego vlastitim životom koji je nazočnost Božje promjene. Nije da imam poslanje, nego ja jesam poslanje u ovom svijetu. Obilježeni smo za to poslanje da donosimo svjetlo, blagoslivljamo, dižemo, liječimo, oslobađamo“ istaknuo je poticaje pape Franje dr. Stegu.

Dr. Šegula je predstavio napore Crkve uložene u podizanje svijesti o ekologiji, o čemu govori i enciklika ‘Laudato si’ pape Franje koji poziva na ekološko obraćenje. „Crkva je dio ovog svijeta i ispunjava svoje poslanje u njemu. Crkvi nije svejedno u kakvom okolišu i svijetu žive vjernici“ rekao je dr. Šegula. Podsjetio je na encikliku pape Ivana XXIII. ‘Mir na zemlji’ upućenu svim ljudima dobre volje. I papa Pavao VI. ukazao je na dramatičnost nekontroliranog čovjekovog djelovanja. Nepromišljenim iskorištavanjem prirodnih dobara riskira da ih uništi i da sam postane žrtvom tog razaranja. Također je u organizaciji FAO za prehranu i poljoprivredu UN-a taj papa govorio o mogućoj istinskoj ekološkoj katatrofi pod utjecajem industrijske civiliaczije. Sv. Ivan Pavao II. u svojoj prvoj eniklici ‘Otkupitelj čovjeka’ ukazuje na čovjeka koji u prirodi i okolišu ne vidi ništa doli priliku za iskorištavanje, upotrebu i potrošnju. Više puta je pozivao na ekološko obraćenje. Dr. Šegula je istaknuo kako je uništenje okoliša ozbiljno jer je Bog zemlju povjerio čovjeku i treba je zaštititi od uništenja. „Benedikt XVI. je rekao kako je prirodni okoliš ranjen našim neodgovornim ponašanjem. Ranjeno je i društveno okruženje. Stvoreni svijet je izložen pogibelji, samo trošimo. Uništenje stvorenoga započinje tamo gdje više ne priznajemo nijedan autoritet iznad nas, nego gledamo samo sebe“ podsjetio je dr. Šegula na upozorenja Benedikta XVI. Istaknuo je kako, unatoč svemu, papa Franjo nije pesimist. Ljudi se mogu uzdići, izabrati dobro i krenuti iznova. Potreban je odgoj za novi početak. „U procesu osvješćivanja, kao kršćani pozvani smo moliti za milost obraćenja, da živimo odgovornije, da odvojimo vrijeme za biti u prirodi, u stvorenome, meditirati o ljepoti prirode i sjaju Božjeg stvaranja, čime dolazimo do ponovnog otkrivanja slike Stvoritelja“ potaknuo je dr. Šegula, istaknuvši da treba navještati  ljubav za sve stvoreno jer je Bog s ljubavlju stvorio čovjeka i svijet. „Sv. Franjo Asiški nas u svom Hvalospjevu stvorova podsjeća da je naš zajednički dom poput sestre s kojom dijelimo zajednički dom i poput dobre majke koja nas prima u svoje naručje. Neka naš odnos prema stvorenome bude uvijek više Božji, više bratski, više sestrinski“ poručio je dr. Šegula.

Ines Grbić

Božić
  • No events
Najave
VSRP: No data available
TV Vatikan