Print Friendly, PDF & Email

„U punom smislu riječi, Leopold je uspio umrežiti zdravo i jednostavno prihvaćanje i razumijevanje s otajstvenom dimenzijom sakramenta ozdravljenja“ rekao je zadarski nadbiskup Želimir Puljić u propovijedi svečanog koncelebriranog slavlja koje je predvodio u četvrtak 14. rujna u katedrali sv. Stošije u Zadru, na dan pohoda tijela sv. Leopolda Bogdana Mandića u Zadar. U zajedništvu više od stotinu svećenika iz više zemalja, bili su i fra Flaviano Giovanni Gusella, rektor svetišta sv. Leopolda Mandića u Padovi i fra Jure Šarčević, provincijal Hrvatske kapucinske zajednice.

   

„Sveci nam pomažu odupirati se zavođenjima ovoga svijeta i liječiti zadobivene rane“ rekao je nadbiskup, istaknuvši da „kad častimo zemne ostatke svetaca, častimo one koje je Bog obdario osobitim milostima i darovima. Časteći njih, mi častimo Darovatelja svih darova. Dok smo okupljeni oko zemnih ostataka sv. Leopolda, mi dižemo hvalu Bogu svemogućemu i Isusu Kristu raspetome koji nas je svojom mukom i smrću spasio i otkupio“ rekao je mons. Puljić.

    

Uvodno je Bogu zahvalio što je na veliku svetkovinu Uzvišenja Svetog Križa u zadarskoj sredini u katedrali dragi sv. Leopold. “On upire prstom prema raspetom Gospodinu. Ne može dignuti ruku, ali upućuje nas na njega i diže ruku kako je dizao u ispovjedaonici, kad su ljudi dolazili moliti blagoslov, odrješenje i pomoć. I mi smo došli raspetom Gospodinu moliti blagoslov i pomoć. Grešni smo i slabi. Isto kako su penitenti dolazili Leopoldu, i mi Raspetome zajedno s Leopoldom koji je u tome bio ekspert. Dolazimo Isusu reći ‘Slabi smo, grešni, nemoćni. Pomozi nam, Gospodine’” potaknuo je mons. Puljić, u zahvalnosti svima koji su učinili da sv. Leopold bude među nama.

  

Poželjevši da nam sv. Leopold pomogne u hrvanju s opasnim i zavodljivim ideologijama i životnim teškoćama, nadbiskup je rekao da se „sv. Leopold nije zaustavio nad tom činjenicom niti digao ruke za predaju. Neumorno je dizao ruke da blagoslovi, ohrabri i učvrsti ljude da se ne boje. Vjerovao je u sakramentalnu milost koja pomaže u jačanju i učvršćenju ljudskog duha, da ne podlegne pred zavođenjima i kolonizacijom. Poticao je i usmjeravao ljude neka rade na sebi, obraćaju se i popravljaju“ rekao je nadbiskup, podsjetivši na misao Junga kako su se, paralelno s padom religioznog života, neuroze vidljivo umnožile, kao zakon spojenih posuda. Jung je smatrao da su religije kao ljekoviti sustavi bili velika pomoć ljudima u liječenju duševnih patnja. Pomažu čovjeku osloboditi se neurednih osjećaja krivnje, straha, srdžbe, bijesa, ljubomore, zavisti i neprijateljstva, od svih ideoloških zarobljavanja.

  

„Vjera nam pomaže da budemo slobodni, odvažni. Hrabri, da se ne bojimo nikoga, samo Boga. Uz milosti sakramenta ispovijedi, koju Gospodin obilno dijeli svima koji se kaju i ispovijedaju, valja uočiti i osjećaj zaštićenosti i sigurnosti koju nam Crkva vjerom i sakramentima pruža. Naime, u zajedništvu s drugima osjećamo se povezanima. I računamo na njihovu pomoć, razumijevanje i potporu. A to stvara osjećaj pomilovanosti, sigurnosti i svijesti da smo nošeni valovima milosti. I ništa nas ne može slomiti jer putujemo valovima milosti“ rekao je zadarski nadbiskup, naglasivši: „Nošen tim valovima milosti, sv. Leopold je proveo zadnjih četrdeset godina svog života u Padovi ispovijedajući vjernike. Svi su se osjećali pomilovanima kad bi došli njemu na ispovijed.

   

S osobitim darom mudrosti i savjeta imao je prikladnu riječ za svakoga. A njegova zlatna ruka pola stoljeća je blagoslivljala i odriješivala. Kako je lijepo imati prijatelja zlatne ruke koji razumije i pomaže svojim djelima i savjetima. A Leopolda su tražili radnici i studenti, profesori i intelektualci, vojnici i časnici, časne sestre i redovnici, svećenici i biskupi. Neka nam pomogne usvajati vrline ljubavi i strpljivosti, blagosti i dobrote, krotkosti i poniznosti, milosrđa i zahvalnosti, koje sv. Pavao nabraja kao nužnu prtljagu za svakog kršćanina“ poželio je nadbiskup.

    

Sveti Leopold je dobro shvatio metodologiju preobrazbe i obraćenja pa je cijelog života po sakramentu svete ispovijedi pomagao ljudima da svuku starog i obuku čovjeka, rekao je mons. Puljić. „Isto tako, znao je kako kreposti i vrline ‘ne padaju s neba’, već se za njih valja izboriti. A pred brojnim životnim teškoćama i duševnim patnjama znao je svakome uputiti riječ ohrabrenja kako se othrvati brojnim zavođenjima kojima je čovjek u životu izložen. Sveci nam pomažu upravo u tome, svojim primjerom – kako se othrvati. I kako liječiti rane“ naglasio je mons. Puljić.

    

„Leopold je bio svjestan slabosti ljudskog duha i njegove podložnosti zavođenjima svih vrsta. Jer bio je svjestan, i povijest nam pokazuje, da su zavodnici u prošlosti i danas imali jako puno uspjeha. Strašno puno uspjeha. I upropastili su brojne duše. Treba biti budan, otporan i boriti se“ potaknuo je nadbiskup, podsjetivši na sv. Ivana Pavla II. koji je Leopolda proglasio svetim, kako se neumorno obraćao svima i poticao „da ne podlegnu naučavanju iskrivljenih antropologija koje su cvjetale nakon Francuske revolucije i danas cvjetaju. Njihove posljedice još uvijek osjećamo“ upozorio je mons. Puljić. To su pozitivizam, „koji je podigao kumire eko­nomije i tehnologije i tako pomogao da se čovjek otuđi i izobliči“.

   

Zatim, liberalizam je „uklonio Boga iz javnog života, a na njegovo mjesto postavio kumire zlatnog teleta progresa i uživanja“ te marksistički kolektivizam. Oni su „vladali ljudskim duhom i kulturom u zadnja tri stoljeća te je društvo zapalo u krizu kakvoj nije bilo premca u povijesti čovječanstva” upozorio je mons.Puljić.

     

Uz te ideologije u razvoju od 18. do 20. st., “u naše vrijeme, potiho ali aktivno, širi se rodna teorija. Taj svjetonazor nameće novo tumačenje čovjeka koji nije spojiv s normalnim ljudskim poimanjem, a pogotovo ne s kršćan­skom antropologijom. Ona ne prihvaća činjenicu da se ljudsko biće rađa kao muško i žensko, već tvrde da su njihove razlike društvena konstrukcija. Mi smo postali ovo što jesmo, jer nas je društvo oko nas, učinilo takvima. To je društveni konstrukt, to nije trajno. Tko to može vjerovati? Ali polaze od te činjenice” upozorio je mons. Puljić, poručivši: “Čini se kako trenutno jedino Katolička Crkva otvoreno i jasno upozorava na opasnosti te nove ideologije koju ona sa sobom nosi”.

   

Istaknuo je poticaj velikog stručnjaka za rodnu teoriju, Tony Anatrelle, koji je francuski specijalist socijalne psihijatrije i savjetnik Papinskog vijeća za obitelj, a upozorava: ‘Ne bojte se boriti protiv rodne ideologije koja je najveća kušnja u ovom stoljeću. Budite proročka manjina, koja će učiniti vlastitima riječi sv. Ivana Pavla II. koji je rekao kako treba ‘stalno ukazivati na zablude te nove antropološke hereze’.

     

“Čini se da zaista idemo prema tome da budemo manjina. Nekidan u  europskom parlamentu kod izglasavanja Istanbulske konvencije, ostala je manjina koja nije digla ruku, ali je većina pobijedila. Idemo prema stanju gdje ćemo biti manjina. Ali i kad smo manjina, ne trebamo se bojati reći istinu. I proročki djelovati i reći ‘To nije dobro, to je opako, zavodljivo’” potaknuo je nadbiskup.

     

“Kad govorimo o herezama, misao mi ide na prva stoljeća, 4. st. nakon oslobođenja, kad je Crkva dobila slobodu. Onda su se javile hereze unutar Crkve. I Bog je vodio Crkvu. Nije se dao. Nije dao da Crkva nastrada. Jer progonitelji su htjeli uzeti tijelo Crkve, uništiti je. Zbrisati je, kao što je Pavao bio naumio kad je krenuo da uništi tu sektu, kako je govorio. A heretici koji su se javljali unutar Crkve, oni su joj htjeli dignuti dušu. Jer su nijekali Presveto Trojstvo i Isusovo božanstvo. Čini mi se da idemo u nekom tijeku prema takvim herezama s kojima se treba suočiti i hrabro se boriti” upozorio je i ohrabrio mons. Puljić.

   

Rodna ideologija sve više osvaja jer se nameće putem medija, obrazovnih programa i pravnih propisa izglasavanjem zakona, rekao je nadbiskup, podsjećajući da se to prije četiri godine pokušalo učiniti i u Hrvatskoj preko zdravstvenog odgoja u školama. Istanbulska konvencija usvojena u europskom parlamentu većinom glasova, želi zaštititi žene i obitelji od nasilja. Nitko ne bi bio protiv takve konvencije, kad u njoj ne bi bili stavovi i termini rodne ideologije koju kršćanin ne može prihvatiti. Ta ideologija, rekao je umirovljeni papa Bendikt XVI., ‘vrši atentat na oblike obitelji koju čine otac, majka i djeca’.

   

Papa Franjo ju je za vrijeme susreta mladih u Poljskoj 2017. g. nazvao ideološkom kolonizacijom. Zabrinjava činjenica da su stranke koje se nadahnjuju kršćanskim nazorom, u imenu ili stavu, digli ruku za tu konvenciju. Među njima su i predstavnici iz naše zemlje” upozorio je mons. Puljić, čestitavši svim parlamentarcima koji su imali hrabrosti oduprijeti se toj suvremenoj kolonizaciji i slovačkom parlamentu koji je nije ratificirao. 

    

Nadbiskup je poželio da sv. Leopold moli za nas, da blagoslovi Zadarsku nadbiskupiju i Zadar u kojem je boravio tri godine te cijeli hrvatski narod kojem je s ponosom pripadao. Pjevanje je predvodio Katedralni zbor pod vodstvom ravnatelja Žana Morovića i u orguljaškoj prantji Dragana Pejića. U misi je sudjelovalo više tisuća vjernika, u katedrali i na Trgu sv. Stošije ispred nje, gdje je bio postavljen veliki video zid.

Ines Grbić

 

 

Božić
  • No events
Najave
VSRP: No data available
TV Vatikan