Print Friendly, PDF & Email

Kip bl. Alojzija Stepinca na istoimenom trgu ispred župne crkve Rođenja BDM u Benkovcu u subotu 13. svibnja blagoslovio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Brončani kip Stepinca sklopljenih ruku u molitvi visok je 2,40 m, a kameno postolje na kojem se nalazi visoko je 1,70 m. U donjem dijelu postolja uklesana je molitva Očenaša, a u gornjem dijelu postolja piše Blaženi Alojzije Stepinac, 1898 – 1960, U tebe se, Gospodine, uzdam, što je Stepinčevo geslo. Autor kipa je akademski kipar Tomislav Kršnjavi iz Zagreba.

    

„Podizanje kipa Stepinca puno znači s obzirom i na situaciju u kojoj smo se našli glede njegove kanonizacije. Mislim da kult bl. Alojzija ide sve jače i šire. Drago mi je da se podigao taj divan kip koji će svjedočiti Stepinca i dati nam prigodu da češće razmišljamo o njegovim uvjerenjima. Osobito o njegovim stavovima prema zemlji, domovini i Crkvi“ rekao je mons. Puljić, istaknuvši da je lijepo na Stepinčevom grobu pročitati ‘U ljubavi prema svojoj zemlji i svom narodu, ne dam se ni od koga natkriliti’. „Možda to izgleda oholost. Nije, nego to je skromna, uvjerena poniznost koja pokazuje koliko je volio hrvatsku zemlju i narod. To može biti poticaj i primjer nama. Stepinac je radije prihvatio okove u svojoj zemlji, nego slobodu u tuđini, a nuđeno mu je, samo pođi iz ove zemlje i bit ćeš slobodan“ rekao je mons. Puljić.

   

Blaženi Alojozije je divan lik koji nam je uvijek bio inspiracija, u teškim vremenima komunizma ali i u vremenima pred nama, rekao je nadbiskup, naglasivši da je Stepinac poticaj u razmatranju dva trenutno teška pitanja koja opterećuju hrvatski narod: naš odnos prema životu, narod smo koji odumire i iseljava iz Hrvatske. „Više je grobova, nego obiteljskih kolijevki. Pred time kao vjernici ne možemo ne razmišljati. Sve nas pogađa napuštanje rodnih mjesta svoje domovine. Ne pomažu u tome rodoljubne ni poučne pjesme.

  

 

Može li nam Stepinac u tome pomoći, dati orijentaciju, da prihvatimo njegov savjet, s obzirom na njegov stav pred onima koji su sve činili da ga udalje iz njegove zemlje i biskupije. Makar i u okovima, Stepinac je ostao u svojoj rodnoj grudi“ potaknuo je mons. Puljić.

    

O tom gorućem problemu nadbiskup je govorio u propovijedi misnog slavlja koje je predvodio prije otkrivanja kipa, kad je 58 benkovačkih krizmanika podijelio sakrment potvrde, i u kasnijim izjavama za medije uz blagoslov kipa. „Žao mi je što naši ljudi u inozemstvu koji su otišli, prijateljima ne kažu pravu istinu, za težinu kruha u tim zemljama. Svojom šutnjom, nekad zavodljivim riječima i stavovima, bivaju sukrivci unesrećenih obitelji i pojedinaca koji se na njihov nagovor i bajkovite priče otisnu iz očinskog doma u ‘bijeli svijet’ problema i neizvjesnosti. To govorim jer sam susreo naše ljude i osjetio tugu za rodnim krajem. To nitko ne kaže, nego obećava. Zaboravljaju staru i prokušanu zamolbu, ostanite ovdje, sunce tuđeg neba neće vas grijati kao što vas ovo grije“ rekao je mons. Puljić.

 

„Stepinac nam u tome može biti poticaj, da dobro razmislimo prije nego donesemo odluku i da se ne damo zavesti kojekakvim reklamama. Znam što znači biti vani, studirao sam u inozemstvu, susreo sam ljude od Amerike, Kanade, diljem Europe. Nisu to sretne okolnosti. Nisu to najbolja rješenja“ upozorio je nadbiskup. Stepinac nam je osobiti poticaj u njegovoj ljubavi prema Crkvi.

 

„On je naš mučenik, mučenik Crkve. On je zaljubljenik u papu, u svakom pogledu uzor i u tom području. Blagoslov njegovog kipa potiče nas da razmišljamo o tim stavovima koji su jako važni za naše vrijeme. Da i mi, Stepincem nadahnuti, sve više volimo svoj kraj, rod i svoju zemlju. Osobito u situaciji kad ljudi olako napuštaju svoju rodnu zemlju“ poručio je mons. Puljić.

   

U prigodnom govoru na početku blagoslova, benkovački žuonik i dekan Anđelko Buljat rekao je da je Stepinac duhovni stožer Crkve u Hrvata, djelima je živio vjeru u Boga i ljubav prema narodu. „On je bio dobri pastir svog stada kojeg je nastojao okupljati u teškim vremenima, da ga vuci ne bi uništili. Usprkos napetostima i pritiscima na njegov svećenički i biskupski put, revno se zauzimao za potrebnike svih nacija i vjera“ rekao je don Anđelko, dodavši da je Stepinac bio čovjek duboke vjere koju je primio u rodnom domu, osobito od  majke Barbare.

 

Jedini temelj njegove vjere i cijelog života je Isus Krist, te je Buljat podsjetio na Stepinčeve riječi: „Temelj na kojem počiva istinska i trajna sloboda i sreća jednog naroda nisu prazni ugovori, bombarderi, prijateljstva ni novčana snaga naroda sami po sebi, ako ne prethodi nešto drugo, puno vrijednije. A to je Isus Krist“. Bio je veliki štovatelj Marije, pa je kip blagoslovljen na blagdan Gospe Fatimske. Stepinac, pojedinci i zajednice bili su žrtve totalitarnog režima čiji je početak na blajburškom polju gdje je tog dana obilježena tragedija hrvatskog naroda, rekao je župnik Buljat, istaknuvši da je puk u Benkovcu u duhu i molitvi s njima.

   

Uz župu i dobročinitelje, don Anđelko je zahvalio Gradu Benkovcu s gradonačelnikom Brankom Kutijom koji je pružio moralnu i materijalnu podršku u podizanju spomenika i uređenju trga ispred župne crkve, gdje je inženjerka Lenka Šaran projektirala trijem. Podsjetio je da je Grad Benkovac podigao i spomenik dr. Franji Tuđmanu, čiji je autor također Kršnjavi, koji je izradio i Stepinčev kip. „Grad Benkovac može biti ponosan što ima dva stožera hrvatskog naroda, duhovnog, bl. Alojzija Stepinca i dr. Franju Tuđmana, stožera nacionalne svijesti“ rekao je don Anđelko, istaknuvši da taj spomenik znači jer benkovački župljani puno mole zagovor Stepinca i hodočaste na njegov grob.

   

„Kad sam studirao teologiu i pripremao se za svećenika, kad sam se lomio i bio u krizama, preko Stepinčevog zagovora uvijek sam dobio pozitivan odgovor. To mi je davalo snage i volje da idem naprijed. Tako i mnogi naši vjernici. Stepinca sam uvijek nosio u svom srcu i puno nam znači. Stepinac je bio ustrajan i uzoran u vjeri i svom pozivu. Važno je, čovjek treba težiti za većim idealima, kao što je i on. Bio je čovjek vjere, pravedan i ponizan. Pogled na njega će mi davati volje kao pastiru župe, da se dajem kao što se on kao pastir davao za svoje vrijeme, za narod u Hrvata“ rekao je don Anđelko Buljat.

 

Akademski kipar Tomislav Kršnjavi zahvalio je župniku i Gradu Benkovcu na povjerenju da izradi taj kip. „U srcu Benkovca želio sam napraviti kip u kompoziciji molitve, koji će pozivati na molitvu i zajedništvo. Zato je uz Stepinčevo geslo uklesana i Isusova molitva Očenaša. Najvažnije je da se duše privode Isusu Kristu. Ovakav stav Stepinca poziva vjernike da mole njegov zagovor. Osobito da mladi rastu pod kolonadama na Trgu uz Stepinca“ rekao je Kršnjavi, poželjevši da se osobito mladi, uz  molitve Alojzija, sjete da je najvažnije nadahnuće Svetoga Duha.

   

Istaknuo je da je Stepinčeva vertikala vezana za zvonik crkve i pripada kretanju u tom prostoru pozivajući sve na molitvu. Ta se ideja kristalizirala i u kiparovom razgovoru sa svećenicima i s fra Stipom Nimcem. Umjetnik je rekao da mu rad nije bio zahtjevan jer se Stepincu molio i prije, za vrijeme izvedbe i nakon nje. „Nadahnjivao me sam Stepinac. On me uvijek posebno nadahnjuje i uz sv. Leopolda zaštitnik je moje obitelji. Neprestano me ispunjava njegov duh. Nadam se da se nešto od tih molitava i duha osjeća u oblikovanju kipa, da zrači mirom na koji molitva poziva, stvarajući ozračje Stepinčevog mira i karizme koju je nosio u trpljenju i pouzdanju u Boga. Želio sam izraziti Stepinca koj je okrenut prema Bogu i BDM i sve nas poziva da se uzdamo u Gosopodina kao što je on činio, to je i bilo njegovo geslo“ rekao je kipar Kršnjavi.

   

To je prvi veliki kip Stepinca kojeg je Tomislav Kršnjavi napravio. Izradio je nekoliko Stepinčevih relikvijara i malih Stepinčevih skulptura, a trenutno dogovara izradu Stepinčevog kipa i za druge  gradove. Idejna skica benkovačkog kipa Stepinca nastala je prije godinu dana kad ju je autor  predstavio i u Briselu na izložbi o Stepincu koji je organizirala zastupnica u europskom parlamentu Marijana Petir. „Drago mi je da je ta skica, dok kipa još nije bilo, bila u Briselu“ rekao je Kršnjavi i zahvalio Ljevačima umjetnina Ujević iz Zagreba koji su napravili Stepinčev brončani odljev.

   

„S obzirom na tretman koji je imao u prošlom sustavu, dug benkovačke sredine bio je da se podigne spomenik Stepincu u čast. Na kraju svog mandata, sad sam zadovoljan i sretan čovjek jer smo podigli tri spomenika: poginulim braniteljima, prvom hrvatskom predsjedniku kao tvorcu države i sad moralnoj vertikali, Stepincu“ rekao je benkovački gradonačelnik Branko Kutija u prigodi blagoslova.

   

Gradu Benkovcu na tim pothvatima čestitao je i nadbiskup Puljić. „Da nije bilo Tuđmana i njegove strategije, njegove odanosti i ljubavi prema domovini i narodu, bojim se kakvu bismo slobodu imali. Važno je biti zahvalan generacijama prije nas i brojnim mučenicima koji su za to trpjeli, radi imena i vjere. Neka nas Stepinac sve štiti i zagovara“ poručio je mons. Puljić.

  

Na benkovačkom području živi 11 026 stanovnika, a samo naselje Benkovac ima oko 3000 stanovnika, sad dosta naseljeno prognanima iz BiH. Prije Domovinskog rata u kojem je jako stradalo, tu je bilo puno srpskog stanovništva. Prema službenom popisu, sad je u Benkovcu oko 1 100 stanovnika srpske nacionalnosti, no u stvarnosti taj je broj znatno manji, rekao je gradonačelnik Kutija.

Ines Grbić

 

 

 

 

 

TV Vatikan