Print Friendly, PDF & Email

Janjevci s Kosova, najstarija hrvatska dijaspora, proslavila je u utorak 9. svibnja dvadesetu godišnjicu dolaska u župu sv. Nikole u Kistanjama i desetu godišnjicu posvete nove župne crkve sv. Nikole biskupa u Kistanjama, svečanim misnim slavljem koje je u župnoj crkvi u Kistanjama predvodio mr. don Gašpar Dodić, paški župnik i dekan. U misnom slavlju kao zahvali za Božja dobročinstva Janjevcima u proteklih 20 godina, suslavilo je dvadesetak svećenika, među kojima su bili svećenici Janjevci na službi u cijeloj Hrvatskoj.

    

Don Gašpar, podrijetlom Janjevac, bio je prvi župnik u Kistanjama i svećenik koji je na Cvjetnicu 1997. g. došao u Kistanje s prvom grupom od 670 Janjevaca. Obitelji su 1997. g. trajno naselile taj ratom opustošeni krajnji jugoistočni dio Zadarske nadbiskupije u Benkovačkom dekanatu kojeg su u agresiji na Hrvatsku napustili tada većinski naseljeni Srbi. Hrvati su napustili Janjevo jer su očevi i sinovi odbijali odazvati se pozivu za služiti vojni rok u JNA, čime bi bili agresori na svoj hrvatski narod u Hrvatskoj.

    

„Slaviti dvadesetu obljetnicu organiziranog preseljenja i dolaska jednog dijela Janjevaca u Kistanje, ne znači živjeti od uspomena i sa zadovoljstvom bilježiti postignute rezultate. To znači i promatrati sadašnjost i stvarati projekte za budućnost. Mi ljudi smo na putu prema cilju, postavljamo pitanje kamo idemo i gdje treba stići, a kao vjernici dobivamo odgovor od Isusa Krista koji za sebe kaže ‘Ja sam Put i Istina i Život! Nitko ne dolazi Ocu osim po meni’“ rekao je don Gašpar u propovijedi, istaknuvši da 1991. g. kao povijesna prekretnica za cijeli hrvatski narod nije zaobišla ni Janjevce. Oni pod pritiskom velikosrpskog režima napuštaju svoja pradjedovska ognjišta u Janjevu i s obiteljima sele u domovinu Hrvatsku.

 

 

„Hvala Bogu za novo vrijeme življenja u novoj zajednici. Uz podršku hrvatske vlade, dobro organiziranog i temeljito pripremljenog plana preseljenja kojeg su izradili članovi Organizacijskog odbora iz Hrvatskog društva Janjevo i Udruge Janjevo iz Zagreba te ljubaznim prihvaćanjem zadarskog nadbiskupa Ivana Prenđe, Hrvati Janjevci naseljavaju Kistanje“ rekao je don Gašpar, dodavši da je put Janjevo-Zagreb-Kistanje bio mukotrpan i dug. „Ne zbog kilometarske udaljenosti, nego zbog toga što nam nije bilo jednostavno ostaviti svoj dom, drago Janjevo, katoličku oazu, župu i sv. Nikolu. Ali sv. Nikola nas nije napustio, već nas je pratio i kao iskusni putnik vodio sigurnim putom, tjerajući od nas crne oblake malodušja, tuge i tjeskobe, kako ne bi prekrili duh i dušu našeg bića“ rekao je don Gašpar.

     

Suosjećanje sv. Nikole ih je nadahnjivalo, dozivao im je u svijest tradiciju življenja vjere njihovih očeva i majki koju su hranili i jačali u slavljenju otajstava, slušajući Riječ Božju i blagujući kruh života u zajednici, živeći bračnu i obiteljsku duhovnost u kućnoj Crkvi, posvećeni molitvi i radu. „Vjera u Božju providnost određuje i vodi naš život. Bog nam nikad ne uskraćuje svog vodstva. Bog se od nas nikada ne udaljuje, nego smo mi ponekad odsutni“ rekao je propovjednik, naglasivši da suvremenu generaciju Janjevaca puno nadahnjuju njihovi preci, na njih ostavljaju nezaboravni i neizbrisivi trag.

   

Dvije važne i aktualne poruke za Janjevce su da su njihovi stari živjeli u uskoj povezanosti vjere i života, istaknuo je don Gašpar. „Kao vjernici, naši očevi i majke vjerovali su u Boga Biblije, Boga pravde, Boga Isusa Krista, njihovog vlastitog života, kojemu su se bezgranično povjeravali. To je bila tajna njihovog optimizma. Drugo, naši očevi i majke ostvarili su svoje ‘biti kršćanin’ u zajednici. To im je davalo snage i postojanosti. Poklanjali su Crkvi kao vidljivoj instituciji pozitivno obilježje.

  

Crkva je za njih bila i u vlastitom domu gdje se Boga redovito molilo i slavilo i župna crkva gdje su kao velika župna obitelj slavili Trojedinog Boga“ rekao je don Gašpar, podsjetivši na Božju nagradu Janjevaca blaženikom i po Majci Crkvi, mučenikom Serafinom Kodićem Glasnovićem. „Zato smo sretni i ponosni. Primjer njegovog života neka nas potiče da i mi utvrđeni snagom evanđelja pred ljudima budemo dobri Kristovi svjedoci“ potaknuo je don Gašpar.

   

Istaknuo je da i sada, kao i tijekom povijesti, janjevačke obitelji s mnogobrojnom djecom grade u Kistanjama budućnost s čvrstom vjerom u Boga. „Glavno uporište naše opstojnosti je Crkva. Tako smo u Kistanjama, stvarajući župnu zajednicu, izgradili novu crkvu, s nakanom da jednog dana postane svetište sv. Nikole, svetište hrvatskih povratnika“ rekao je don Gašpar, potaknuvši da se ta želja i službeno ostvari i predstavi zadarskom nadbiskupu.

  

„Pozvani smo, poslani i došli smo kao vjernička zajednica, kojoj su vrata bila širom otvorena. Bili smo ljubazno dočekani, nismo bili kao neka udruga, svojevoljna skupina ili pojedinci. Da smo bili takvi, plan preseljenja ne bi se ostvario“ rekao je don Gašpar. Ohrabrio je očeve i majke kao prve i glavne prenositelje vjere. „Djeca moraju usvojiti znanja. Ako im ne ponudimo ništa drugo, ako im uskratimo duhovnu stranu, pobrinut ćemo se za životne pojedinosti, a nedostajat će im bitno. Osrednji učitelj samo govori, dobar učitelj tumači, bolji učitelj tumači i pokazuje, a najbolji učitelj nadahnjuje. Mi smo bili nadahnuti i još uvijek se nadahnjujemo življenjem iz vjere i po vjeri naših očeva i majki. Očevi i majke, učinite i vi danas sve kako bi naša mlađa generacija u vašem vjerničkom življenju imala nadahnuće za život“ potaknuo je don Gašpar.  

 

Za godišnjicu posvete crkve rekao je da je taj blagdan bogate biblijsko-liturgijske tradicije  prikladan za izgrađivanje crkvene svijesti vjernika. Tom je misom proslavljen i blagdan prijenosa relikvija sv. Nikole, biskupa iz Mire, kojeg Crkva slavi 9. svibnja. Taj je blagdan 1089. g. utemeljio papa Urban II., u spomen na prijenos moći sv. Nikole iz Mira u današnjoj Turskoj u Bari u Italiji, što je bilo 9. svibnja 1087. g.

   

Nakon mise održana je procesija oko župne crkve s moćima sv. Nikole koje je 2015. g. u Kistanjama blagoslovio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. U relikvijaru nalik mitri je ampula s Mannom sv. Nikole koja je stigla iz Nikolinog svetišta u Bariju. Nakon procesije puk je počastio te moći i pomolio se pred velikim kipom sv. Nikole koji je nebeski zaštitnik Janjevaca.

   

Misno slavlje pjevanjem je obogatio Mješoviti župni zbor pod ravnanjem s. Blaženke Delonga i klapa Janjevo. Uz brojne vjernike u misi su sudjelovali i Goran Reljić, načelnik Općine Kistanje i dva donačelnika te Sanja Marasović, ravnateljica OŠ u Kistanjama koju pohađa 210 učenika. U Kistanjama živi 1250 vjernika, oko 250 obitelji. Među njima je devedeset srednjoškolaca i dvadeset studenata. Iz župe u Kistanjama potječu dva sjemeništarca i tri redovnice milosrdnice.

 

Prigodnom rječju sve je pozdravio kistanjski župnik mons. Nikola Dučkić. On je blagoslovio teren za novu župnu crkvu u Kistanjama 1999. g., kad je došao u Kistanje s drugom skupinom Janjevaca. Janjevo je oduvijek bilo rasadište duhovnih zvanja, a Crkvi su darovali četrdesetak trenutno djelatnih svećenika i dvadesetak redovnica. Janjevci su ponosni na svog bl. fra Serafina Kodića Glasnovića koji je 11. svibnja 1947. g. mučenički umro u Albaniji. S don Antunom Muzićem rodom iz Vrnavokola (Letnica) na Kosovu, 2016. g. papa Franjo ih je proglasio blaženima među 38 albanskih mučenika u komunizmu (1945.-1974.).

   

Iz Janjeva je porijeklom i Sluga Božji fra Alojzije Palić kojeg su 7. ožujka 1913. g. ubili crnogorski vojnici jer se protivio nasilnom pokrštavanju muslimana od strane pravoslavaca. Od Slavonije do Dubrovnika, u Hrvatskoj živi oko 12 000 Janjevaca, najviše u Zagrebu, a prisutni su na svim kontinentima.

Ines Grbić

 

 

 

TV Vatikan