Nadbiskupove propovijedi

ODLUKA  EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA EU (17. 05. 2017. (EU-2017/864)

o Europskoj godini kulturne baštine (2018.)

http://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Bastina/eu%20godina/CELEX_32017D0864_HR_TXT.pdf

  1. Ideali, načela i vrijednosti ugrađeni u kulturnu baštinu Europe, a u preambuli Ugovora o Europskoj uniji (UEU) navodi da su potpisnici „nadahnuti kulturnim, vjerskim i humani­stičkim nasljeđem Europe”.
  2. Kulturnu baštinu treba smatrati zajedničkim resursom i zajedničkim dobrom koje se čuva za buduće naraštaje. Stoga je briga za kulturnu baštinu zajednička odgovornost svih dionika. (4)
  3. Kulturna baština od velike je važnosti za europsko društvo s kulturnog, okolišnog, društvenog i gospodarskog gledišta, pa je upravljanje kulturnom baštinom strateški izbor za 21. stoljeće. (5)
  4. Kulturna baština nastajala je stoljećima interakcijom između kulturnih izričaja raznih civilizacija koje su naseljavale Europu. (8)
  5. S obzirom da su ciljevi Odluke potaknuti razmjenu i vrednovanje kulturne baštine Europe, podići svijest o zajedničkoj povijesti i vrijednostima te osnažiti osjećaj pripadanja zajedničkom europskom prostoru.. (25)

donosi se odluka:

Godina 2018. proglašava se „Europskom godinom kulturne baštine” s ciljem „promicanja kulturne baštine kao izvora nadahnuća za suvremeno stvaralaštvo, obogaćivanje i interakciju, te podizanje svijesti o važnosti europske kulturne baštine kroz programe obrazovanja i cjeloživotnog učenja, s usmjerenjem na djecu, mlade i sve do kojih se može doprijeti.

Strasbourg, 17. svibnja 2017.

Za EU Parlament:… Nastavi citati

Pavao VI. o arhivima

(26. 09. 1963.;  6. 11. 1964.;  13. 11. 1964.)

Kada je Pavao VI. primio članove 5. Kongresa ‘Društva crkvenih arhivista’, 26. rujna 1963. onda je rekao: ‘Radostan što je mogao primiti i pozdraviti veliku skupinu crkvenih arhivista koji su tih dana imali svoj kongres u Rimu, papa Pavao VI. je naglasio kako njihov rad interesira život Crkve, kulturu i povijest’.

Ističući zatim kako je kultura sastavni dio života Crkve, te kako stoljećima upisuje tragove njezinog otajstva, Papa veli da je zapravo sam Krist onaj koji djeluje i piše u vremenu. A ispisane stranice samo su jeka i tragovi Gospodnjega prolaska kroz svijet. Eto, zašto nam se čini važnim poštivati i njegovati arhivske stranice i dokumente. Na taj način, naime, mi pokazujemo poštovanje prema samom Kristu i Crkvi njegovoj. A onima koji su zainteresirani i koji će poslije nas doći pružamo znakove ‘Gospodinova prolaza u svijetu’.

Činjenica je kako imamo puno materijala i građe u našim arhivima. Može nam nekada izgledati kako nas to opterećuje i zauzima silan prostor. Što nam je onda činiti? Hoćemo li to spaljivati li pak prepustiti vremenu neka to propada?! Ili pak treba zaštiti i čuvati tu građu, jer ona sadrži nacionalno… Nastavi citati

Prorok Jona i Miroslavova „osveta“- poruka za sva vremena

(Čitanja: Jon 3, 1-10 ; Ps.  Ps 51, 3-4.12-13.18-19; Lk 11, 29-32)

1. Isus je učinio toliko čudesa u Galileji, nahranio mnoštvo u pustinji, izliječio i podigao na noge tolike oboljele. Farizejima to nije dosta pa žele „vidjeti znak“. U evanđelju smo čuli sličan zahtjev više puta: Napasnik u pustinji traži znak, kao i Herod na sudištu. A dok je visio na križu prolaznici se rugaju i traže: „Ako si Sin Božji, siđi s križa pa ćemo ti vjerovati“. Luka nam danas tumači kako se „opakom naraštaju neće dati drugi znak, doli znak Jone proroka“ (Lk 11, 29). Knjiga proroka Jone donosi dva pogleda: Onaj ljudski izražen u Joninu stavu i djelovanju, te Božji koji jednako skrbi za pogane mornare, za tlačitelje Asirce, kao i za buntovnog proroka Jonu. To je slika Boga za svako vrijeme i za svakoga čovjeka, pa se može reći kako je to „poruka za sva vremena“.

Jonino ime znači „golub“, ali on to nije; već jastreb koji želi sve uništiti. Jahve je zapravo bezazleni golub s velikim srcem koji želi sve spasiti. U knjizi se govori o praštanju i smilovanju koje je potrebno i mornarima da… Nastavi citati

Uvod: Spominjemo se 25. obljetnice rušenja ovoga samostana, dana stradanja ovoga kulturnoga spomenika. Sjećanja na te dane izgledaju nam poput loših snova koje bismo najradije izbrisali i zaboravili. Sve to obilježavamo u sklopu euharistijskog slavlja koje nas vodi na Kalvariju na kojoj se dogodila žrtva po kojoj smo spašeni i otkupljeni, pa možemo bez straha i bojazni obraćati se nebu i klicati: Isuse, spasi nas! Kriste usliši nas! I dok dolazimo pred oltar skrušena srca, molimo neka nam Gospodin oprosti naše mane, propuste i grijehe.

1. Nitko od nas nakon prvih višestranačkih izbora (1990.) i proglašenja neovisnosti nije ni slutio kako su dani slobode odbrojani, i da će barjak Domovine doskora biti obliven krvlju naših branitelja. I često sam se tada pitao što Crkva može i treba činiti u „vremenu nepovjerenja, ratne psihoze, mržnje i destrukcije“?! Učinilo mi se normalnim i prirodnim uključiti se s narodom u trpljenju, molitvi i vapajima za mirom, kao i u osudi rata i nasilja. Tih dana, naime, naši su liječnici, pisci, kulturni djelatnici i političari diljem zemlje, kao i svećenici i sportaši, umjetnici i vojnici vapili, pisali i molili Europu i svijet neka zaštite pravo i slobodu hrvatskoga naroda. Obilježavanje ove srebrne obljetnice… Nastavi citati

Stepinac je poruka istine i dobrote

(2 Mak 7, 7-29; Rim 8, 31-39; Mt 10, 28-33)

1. Slavimo, braćo i sestre, dan kada je mučenik Stepinac blago usnuo u Gospodinu, u Krašiću 10. veljače 1960. Čuli smo nekoliko biblijskih odlomaka koji nas potiču na razmišljanje u prigodi ove časne obljetnice našega kardinala Stepinca. Dirljive su riječi i „udivljenja vrijedne uspomene majke čiji su sinovi bili osuđeni jer nisu htjeli žrtvovati poganskim božanstvima: „Sinko moj, ne boj se krvnika, nego budi dostojan svoje braće..“ Istu poruku o tomu kako se ne treba bojati onih koji ubijaju tijelo, a duha ne mogu, čuli smo u Isusovom govoru apostolima. A u poslanici Rimljanima Pavlao, zaljubljenik Isusa Krista veli: „Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove?“

Malo je koji spis Novoga zavjeta (izuzev evanđelja) imao toliki utjecaj u povijesti Crkve kao poslanica Rimljanima koju nazivaju prvim „teološkim sustavom“. U njoj Pavao povijest čovječanstva dijeli u dva razdoblja: vrijeme prije Krista i poslije Krista. A povijest čovječanstva uglavljuje u dva lika: u Adamu i u Kristu, „novom Adamu“. Prvog Adama  Pavao predstavlja kao ‘rušitelja sklada’, a Krista kao Spasitelja i Otkupitelja po kojem smo i mi postali subaštinici i zajedničari dobara Oca nebeskoga. Pa stoga… Nastavi citati

Nakon ovoga potresnoga izvješća srce nam se puni zahvalom za ovoga Božjega viteza koji je bio i jasan i glasan. Posebice što je u onom teškom vremenu rata i poraća upućivao svoju pastirsku i učiteljsku riječ svima. I očevima i majkama. Mladićima i djevojkama. Studentima i radnicima. Svećenicima i redovnicima. Kulturnim djelatnicima i političarima. Uvijek je branio Božja prava i ljudsko dostojanstvo. Imao si osjećaj „pomazanoga sluge“ koji je pozvan i poslan navješćivati sužnjima oslobođenje, tužnima radost, a svima proglasiti godinu milosti Gospodnje i dan odmazde Boga našega.

U listopadu ove godine obilježit ćemo 20. obljetnicu kada ga je sveti Ivan Pavao II u Mariji Bistrici (3. listopada 1998.) proglasio blaženim. A to je dan kad je Stepinac obranom pred komunističkim sudom u Zagrebu 1946 godine, osudio ideologiju komunizma i najavio njezin kraj. Znakovito je bilo da ga baš papa Wojtyla, koji je srušio Berlinski zid –taj sramotni nadgrobni spomenik razdijeljene Europe- dođe u Hrvatsku (antemurale cristianitatis) proglasiti blaženim mučenika Stepinca, koji je imao hrabrosti reći komunističkim silnicima: „Na sve optužbe koje se ovdje protiv mene iznose odgovaram: moja je savjest mirna. Ja sam za svoje uvjerenje sposoban podnijeti prijezir i pripravan sam svaki čas i umrijeti..“

U pismu Mons.… Nastavi citati

Hrvatska pod KOS-ovim krilom: Završni račun Haaškoga suda

1. Duže vremena pratim i čitam što uvažena novinarka gospođa Višnja Starešina piše o „Vježbama međunarodne zajednice u laboratoriju Balkana“, te pokušava razjasniti i protumačiti zagonetnu „Haašku formulu“ koja u biti nije tako komplicirana. I među prvima je ustvrdila da je međunarodno sudište u Haagu „u službi politike“. Ona je čak i u okolnostima kad se opominjalo i optuživalo one koji „ne poštuju haaški sud ili kritički pišu o njemu“ (slučaj novinara Josipa Jovića), pisala da je „sud preuzimao uloge koju su mu političari dodjeljivali“. I upozoravala na paradoks dvostrukih mjerila kod čega ono što se propisuje „malima ne vrijedi za velike“. Američki generali, na primjer, nisu podložni sudskim procesima.

Mi smo bili svjedoci kako se „haaškim sudom i ucjenjivalo“ RH porukama i pritiscima koji su stizali iz različitih središnjica za vrijeme pregovora s EU-om. Stoga je kardinal Kuharić govorio našim pregovaračima neka se ni pred kim „ne klanjaju i ne daju ucjenjivati“: Ni kreditima, ni obećanjima, ni ulaskom u EU. Sloboda se ne prodaje ni za kakvo blago, ostavili su nam stari Dubrovčani trajnu opomenu uklesanu u kamenu.

2. Gledom pak na ovu knjigu netko je rekao da je to „svojevrstan… Nastavi citati

Kroz mnoge nam je nevolje ploviti ovim svijetom!

Čitanja: Dj 22, 3-16; Ps 117, 1-2; Mk 16, 15-18

1. U Biskupskom ceremonijalu, u kojem se prikazuju obredi što ih biskup ‘urešen puninom sakramenta svetoga Reda i kao Kristov zamjenik u partikularnoj Crkvi’ (br. 5) ima obavljati, stoji odredba neka se ‘prema časnoj predaji svake godine slavi godišnjica posljednjeg pokojnog biskupa’, te dodaje kako treba ‘poticati vjernike i posebice svećenike da se spominju u Gospodinu svojih predstojnika koji su im Riječ Božju naviještali i euharistiju slavili (br 1168). Zbog toga vjerni puk sa svećenicima i Bogu posvećenim osobama moli za svoga biskupa. Kako u euharistijskom slavlju i Božanskom časoslovu, tako i u osobnim dnevnim preporukama. Biskup, naime, nije ‘privatni vjernik, već javni svjedok vjere’, koji je dužan ne samo svjedočiti i njegovati ono što vjeruje, već prosuđivati i na primjeren način nalagati što se ima vjerovati. Njegova je dužnost promicati zajedništvo u klera i biti otac i brat svojih svećenika. Stoga bi prezbiterij jedne biskupije imao biti ‘kuća i škola zajedništva’. Pokojni nadbiskup Ivan, pastir Crkve zadarske, trudio se služiti evanđelju nade.

Slušali smo večeras dva teksta iz Biblije. Prvo čitanje donosi ispovijed apostola Pavla o početcima njegova obraćenja. Pisac u… Nastavi citati

(Čitanja: Pnz 4, 1.5-9; Ps 25, 4-9; 1. Kor 7, 29-31; Mk 1, 14-20)

1.  Nitko od nas nakon prvih višestranačkih izbora (1990.) i proglašenja neovisnosti nije ni slutio kako su dani slobode odbrojani, i da će barjak Domovine doskora biti obliven krvlju naših branitelja. I često sam se tada pitao što Crkva može i treba činiti u „vremenu nepovjerenja, ratne psihoze, mržnje i destrukcije“?! Učinilo mi se normalnim i prirodnim uključiti se s narodom u trpljenju, molitvi i vapajima za mirom, kao i u osudi rata i nasilja. Tih dana, naime, naši su liječnici, pisci, kulturni djelatnici i političari diljem zemlje, kao i svećenici i sportaši, umjetnici i vojnici vapili, pisali i molili Europu i svijet neka zaštite pravo i slobodu hrvatskoga naroda. Obilježavanje ove srebrne obljetnice kojom se sjever povezao s jugom Hrvatske, znak je da ne zaboravljamo žrtvu koja je podnesene za našu slobodu.

U ovom misnom slavlju uključujemo zahvalni spomen na sve koji su položili svoje živote za obranu slobode, pa ih toplo preporučujemo Božjoj dobroti. No, mi ćemo danas moliti i za žive branitelje, kojima je potrebna ljudska i božanska pomoć, kako bi pozitivno nadvladali sve teškoće i nedaće s kojima se sučeljavaju. Posebice imamo… Nastavi citati

VJERA I KULTURA

Franjo TOPIĆ, KBF, Sarajevo, 2017., 368 str.

Autora ove knjige radova poznajem od 1985. kada je nakon postdiplomskog studija i doktorata u Rimu, na Gregorijani, došao u Sarajevu gdje je na teologiji predavao i još predaje više teoloških predmeta (Funda­mentalnu teologiju, ekleziologiju, ekumensku teologiju i istočno bogoslovlje, povijest i nauk religija. Ova knjiga izlazi kao 22. u nizu „Radovi“ Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, među kojima su i druge njegove dvije publikacije: „Čovjek pred objavom Boga..“ i „Prilog teologiji ljudskog napretka“. Zanimanje za kulturu prof. Topić obra­zlaže uvjerenjem da teologija ima što reći i treba govoriti o kulturi čovjeku današnjeg vre­mena. U ovoj zbirci sabrani su članci, recenzije i predavanja u vremenskom razdoblju od 1999. do 2016.

Svjestan raznorodnosti prikupljenih priloga, autor je knjigu podijelio u četiri dijela:

  1. Neka suvremena religiozna pitanja, s deset radova (str. 15-182);
  2. Ivan Pavao II. Kojega je naslovio „Veliki“, s četiri priloga (185-215);
  3. Ogledi o HKD-u Napredak i odabranim temama iz kulture, sa šest priloga (216-315);
  4. Prinosi i recenzije, s devet priloga (317-358).

U prvom složeni su prilozi iz povijesti BiH i povijesti spasenja kako ga prikazuju koncilski i postkoncilski dokumenti i učiteljstvo Crkve. U tim člancima autor se suprotstavlja pesimistima „koji… Nastavi citati

Božić
  • No events
Najave
VSRP: No data available
TV Vatikan