Nadbiskupove propovijedi

Marija – početak boljega svijeta

(„Mundi melioris origo“, Trški Vrh)

Uvod: Nakon pada prvih ljudi u Zemaljskom raju, nakon Istočnog grijeha i brodoloma prve obitelji Adama i Eve, Bog pokazuje novo znamenje na nebu: Najavljuje „drugu Evu“. Tako započinje stvaranje novoga, „boljega svijeta“ (mundi melioris origo) kako piše u Gospinome svetištu na Trškom vrhu. To je svetište građeno punih 11 godina (1750.-1761.), u vrijeme kad je hrvatsko kraljevstvo bilo svedeno na „ostatak ostataka“ (reliquiae reliquiarum). U tom teškom vremenu okupacije naših krajeva hrvatska je hodočasnička duša zapisala: „Marija je početak boljega svijeta“. Naime, južnim dijelom hrvatskoga kraljevstva zavladala je Venecija, od Istre do Kotora. Tursko Otomansko carstvo okupiralo je nakon pada Bosne Slavoniju i Liku, i stiglo na domak Dubrovnika, Klisa i Zadra. Tada „ostatak ostataka“ upire svoj pogled prema Gospi koja je početak boljega svijeta. Ne predaje se već ovim natpisom ispovijeda vjeru da je ona Bezgrješna Djevica moćna zagovornica i odvjetnica naša s kojom treba računati za bolje sutra. Ista vjera i pouzdanje u njezin moćni zagovor ponovit će se nekoliko stoljeća kasnije, tijekom nedavnog Domovinskoga rata, kada su naši ljudi, branitelji i vojnici pošli braniti svoja ognjišta i svoja svetišta s krunicom oko vrata. Krunica je tako… Nastavi citati

Prva nedjelja došašaća „B“ – Bdijte i molite!

Iz 63,16-17. 19; Ps 80; 1. Kor 1, 3-9; Mk 13, 33-37

1. Započinje nova liturgijska godina s četiri nedjelje došašća u vidu priprave za blagdan Božića. Ove liturgijske godine čitat ćemo evanđelje po Marku koji je bio Petrov učenik i ostavio zapisane njegove propovijedi. Evanđelje je pisao u Rimu gdje je Petar djelovao posljednjih godina svoga života. Vremenski je Markovo evanđelje napisano prvo, pa se može reći da je ono i prvi kršćanski „katekizam“. Liturgijsko prvo čitanjem uzeto je iz trećeg dijela Izaijine knjige gdje su zapisane propovijedi proroka među povratnicima u Jeruzalemu (530. prije Krista). Naime, završila je duga noć babilonskog sužanjstva. Pred povratnicima je teško razdoblje duhovne i materijalne obnove.

Današnji odlomak zapravo je pokornička molitva nade u trenutku klonuća. Povratnici priznaju svoju grješnost i mole da im Bog pokaže svoje milosrđe. Budući da Boga doživljavaju kao Otca, narod u dubokoj vjerničkoj odanosti moli neka on poput “lončara oblikuje Izraela“ i neka opet obnovi svoj savez s njime. U poklonstvenom zanosu oni mole i vapiju „neka razdere nebesa i neka siđe“. Ovaj je vapaj usudio bih se reći temeljni  pripjevni psalam Došašća („ritornello“) koji smo mi Hrvati prepjevali u… Nastavi citati

Neka đakoni, koji će odsada služiti Crkvi, budu dar narodu i svijetu!

1. Zadarska Crkva danas zahvaljuje Bogu za četvoricu akolita koji su odlučili potpuno se posvetiti Božjoj službi u Crkvi njegovoj: Leopold Ninoslav Jagešić iz monaške zajednice benediktinaca, Ivan Jordan iz župe sv. Martina u Ljupču, Tomislav Končurat iz župe sv. Lovre u Kali, te Luka Šustić iz katedralne župe svete Stošije u Zadru. Svako ređenje otajstveni je događaj kojega možemo pratiti i razumjeti samo očima vjere. Ono nas uvodi u misterij Božjeg plana s ljudima i podsjeća na Isusove riječi: „Ne izabraste vi mene, nego sam ja vas izabrao i odredio da idete i rod donosite“. To se posebice osjeća u posvetnoj molitvi ređenja kada se Crkva obraća Bogu „darivatelju časti, djelitelju redova i rasporeditelju službi“ neka milostivo pogleda na sluge svoje koji će se posvetiti za službu đakona, te neka ih „darom svoje milosti ojača za vjerno vršenje službe“. Obred ređenja, dakle, pruža nam prigodu razmišljati o otajstvu Božjeg plana s ljudima.

Drago mi je što u ovoj prigodi mogu uz nazočne akolite, kandidate za đakonsko ređenje, pozdraviti u našoj prvostolnici i njihove roditelje, rodbinu, kolege i prijatelje; sjemenišne poglavare, svećenike i bogoslove, redovnike i redovnice, pjevače,… Nastavi citati

Sveti Krševan – zaštitnik Zadra

1. Već više godina ne slavimo liturgiju svetoga Krševana u njegovoj drevnoj crkvi iz 12. Stoljeća, jer taj biser romaničke arhitekture bio je teško oštećen urušavanjem krovišta, pa je započela sanacija i obnova crkve. Nadam se da će biti i nastavljena i jednoga dana privedena kraju, kako bi crkva mogla biti korišten, ne samo u sakralne svrhe, već i za kulturne događaje ovoga grada, kao što su koncerti, izložbe, tribine, predavanja, predstavljanje knjiga i drugo. Posebice u kontekstu prije par godina pokrenutih „Krševanovih dana kršćanske kulture“ koji uobičajeno započinju uz svečanosti sv. Krševana i odvijaju se tijekom studenoga i prosinca, sve do blagdana svete Stošije.

Našim svetim zaštitnicima dugujemo puno toga što danas imamo; bogatu kulturnu ostavštinu po kojoj nas i drugi prepoznaju i cijene. U ovom tri tisuće godina starom gradu, koji od 4. stoljeća ima svoga biskupa, povijest je zaslugom vrijednih i marnih ljudi, posebice kršćanskoga nadahnuća tijekom 17 stoljeća namrla bogatu umjetničku baštinu arhitekture, slikarstva, kiparstva i zlatarstva. Naša obveza i poslanje je ne samo baštinjeno blago prenijeti mlađim naraštajima, već im pomagati riječju i primjerom da usvoje i u životu provode vrjednote pravednosti, poštenja, marljivosti, pobožnosti, zdravoga rodoljublja i čovjekoljublja; kao… Nastavi citati

Obvezuje nas bogata kulturna ostavština naših svetih zaštitnika

1. Našim svetim zaštitnicima, sv. Šimunu, Stošiji, Zoilu i Krševanu, dugujemo puno toga što danas imamo; bogatu kulturnu ostavštinu po kojoj nas i drugi prepoznaju i cijene. U ovom tri tisuće godina starom gradu, koji od 4. stoljeća ima svoga biskupa, povijest je zaslugom vrijednih i marnih ljudi, posebice kršćanskoga nadahnuća tijekom 17 stoljeća, namrla bogatu umjetničku baštinu arhitekture, slikarstva, kiparstva i zlatarstva. Naša obveza i poslanje je ne samo baštinjeno blago prenijeti mlađim naraštajima, već im pomagati riječju i primjerom da usvoje i u životu provode vrjednote koje su naši sveti zaštitnici zastupali, kao napr. vrjednotu marljivosti, pobožnosti, pravednosti, poštenja, zdravoga rodoljublja i čovjekoljublja; kao i vjernosti Božjim zapovijedima upisanim u srcu i savjesti svakog ljudskog bića.

Mi u našem gradu već nekoliko godina obilježavamo „Krševanove dane kršćanske kulture“ koji uobičajeno započinju u mjesecu sv. Krševana i odvijaju se tijekom studenoga i prosinca, sve do blagdana svete Stošije. Liturgiju, nažalost, ne slavimo u Krševanovoj crkvi iz 12. stoljeća zbog sanacije i obnove. Ali, nadamo se da ćemo, kad obnova bude privedena kraju, u tom sakralnom biseru srednjovjekovne arhitekture, moći služiti ne samo liturgiju, već organizirati i kulturne događaje poput koncerata, izložbi,… Nastavi citati

Srdačan pozdrav i dobrodošlicu upućujem predvoditelju današnjega slavlja, vojnom ordinariju, mons. Juri Bogdanu i zahvaljujem što je prihvatio predvoditi ovo naše godišnje okupljanje u Škabrnji. Pozdravljam i dvojicu biskupa iz Šibenika, Tomislava i Antu, koji su gimnazijsko školovanje završili u našem sjemeništu u Zadru; pozdravljam predstavnike državnih institucija, županije, Zadra i Škabrnje, vojnih vlasti i policije, te posebice ranjene obitelji naših branitelja, kao i sve vas koji ste se iz bliza i iz daleka okupili danas u crkvi Uznesenja Marijina u Škabrnji. Dok prebiremo uspomene iz teškoga vremena okupacije i razaranja, te s posebnim pijetetom mislimo na branitelje i sve stradale u Domovinskom ratu, čujemo još uvijek detonacije iz topova i minobacača kako razaraju našu zemlju. A mi povrijeđeni i lišeni slobode, obranu i zaštitu nalazili smo u crkvama i skloništima gdje smo se međusobno tješili i hrabrili, molili i plakali.

Uz žarke vapaje Bogu i ljudima bili smo spremni braniti svoja ognjišta i slobodu svoje Domovine. A molitvom, pjesmom i vapajima prkosili smo teškoj sudbini. Danas spominjemo tužni događaj stradanja Vukovara i Škabrnje. Tada je, naime, okupiran i razoren grad na sjevero-istoku, herojski Vukovar i ovo pitomo selo na jugu zemlje, naša Škabrnja. Otada su ova dva mjesta osobito… Nastavi citati

Škabrnja, župna crkva Uznesenja blažene djevice Marije, Sv. misa za poginule (Tuž 3, 17-26; Ps. 27 (26), 1,4.7 i 8b i 9a. 13-14; Otk 14, 6-13; Mk 15, 33-39; 16,1-6.)

Preuzvišeni gospodine nadbiskupe, braćo svećenici, draga braćo i sestre u kršćanskoj vjeri!

1. Mještani Škabrnje i čitavog ovog kraja, stariji i mlađi, prijatelji i poznanici u Domovini i po svijetu, danas dijele iste osjećaje: sjećanje na okrutna ubojstva, dvadeset i šest branitelja i pedeset i osam nedužnih civila, te rušenje i neshvatljivo uništavanje ovog kraja. Zločin se dogodio, na današnji dan prije 26. godina, kad su neprijatelji  hrvatske slobode i neovisnosti,  opijeni ideologijom „Načertanija“ sijali smrt te nemilosrdno pustošili i ubijali posvuda gdje su stigli u Hrvatskoj. Bilo je to na isti dan kad je i herojski Vukovar pao u ruke okrutnoga zla i mržnje koja je provalila nerazumljivom silinom. Sve nas je to duboko potreslo i ostavilo velike rane na tijelu i duši. Zatečeni smo i zbunjeni provalom mržnje koja je progovorila svom ubojitom silinom i koja ostavlja tragove dubokog mraka, pomračenja ljudske savjesti, srca i čovječnosti. Ovdje se danas svima nama nameće teško pitanje,  otkuda i zašto zlo u svijetu? Ono se ovdje nameće iz grča strašne nevolje… Nastavi citati

Sveti Nikola Taveliću, moli za nas!

1. Svake godine u prigodi našega hodočašća u Šibenik razmišljamo o svetome Nikoli koji je izvojevao palmu mučeništva u Jeruzalemu, 14. studenoga 1391. Skupa s dvojicom Francuza Deodatom i Pierrom i s jednim Talijanom, Stefanom iz Cunea. Mi, dakle, o njima razmišljamo, ali im se i molimo  i njihovoj svetoj nebeskoj žaštiti sebe i svoje preporučujemo. Svetima ih je proglasio blaženi Pavao VI., 21. lipnja 1971. godine. Rado se sjećam tih dana kad sam kao student u splitskoj bogosloviji bio sudionik radosnoga hodočasničkoga mnoštva na kanonizaciji u Petrovoj bazilici, kao i na audijenciji u dvorištu sv. Damaza. Veliki je broj mučenika ugrađen i u temeljima naših mjesnih crkava diljem  hrvatskog prostora, posebice uz obalu: Od Tripuna u Kotoru, pa onda Vlaha, Dujma, Prošpera i Jakova, preko Stošije i Krševana do Kvirina, Vida i svetoga Mavra u Poreču. Mučenici zapravo spadaju u početke organiziranog kršćanstva na ovim područjima i ugrađeni su u temelje početka i razvoja Crkve. Sveti Ivan Pavao II. dao je osobiti zamah temi mučeništva. Od impresivnog broja 1.820 svetih i blaženih uzora koje je proglasio tijekom svoga dugogodišnjega pontifikata, njih 1.400 nose aureolu mučenikâ (a to je 80%, ili četiri petine).

On… Nastavi citati

Svi sveti mučenici i blaženici Gospodnji, molite za nas!

1. U današnjem evanđelju Isus prekorava farizeje što ne žive onako kako naučavaju. On nas na taj način poučava kako njega slijediti. On, naime, ne voli umišljene učitelje koji se razmeću pobožnošću i traže neka im drugi iskazuju poštovanje. Zbog toga zove i potiče svoje učenike, onda i sada, neka budu veliki u služenju braći i sestrama u njihovim potrebama. A liturgija Riječi i službe podsjeća nas uvijek da se naša „veličina ne očituje u vladanju, nego u služenju“. Upravo onako kako je činio naš Gospodin Isus Krist koji je sebe predao za naše spasenje. U današnjem odlomku iz poslanice Solunjanima Pavao podsjeća svoje čitatelje kako se on ponašao među njima. Jednom rečenicom on opisuje sebe kao misionara koji im je „predao evanđelje Božje, ali i samoga sebe u trudu i naporu“; poput majke koja hrani i njeguje svoju djecu. A gledom na njihov međuodnos Isus jasno veli: “Najveći među vama neka vam bude poslužitelj” (Mt 23,1-12). Božji predstavnici, dakle, ne smiju zauzimati Božje mjesto u životu vjernika. Budući da postoji trajna opasnost da poglavari, kako vjerske tako i civilne službe, podlegnu bolesnoj ambicioznosti, Isus potiče i veli “najveći među vama… Nastavi citati

Spomen svih vjernih mrtvih

(Mudr 4, 7-15; 1 Sol 4, 13-18; Iv 11, 17-27)

1. Uz spomen svih vjernih mrtvih, za koje Crkva danas upućuje žarke vapaje i moli pokoj vječni, čuli smo i neke odlomke iz Svetoga Pisma koja nam tumače otajstvo smrti i umiranja. Ponajprije ovaj događaj iz Betanije gdje se Isus očituje kao gospodar života i smrti i predstavlja kao ‘uskrsnuće i život’. I nastavlja da ‘tko god bude vjerovao u njega, neće umrijeti nikada’. U odlomku poslanice Solunjanima Pavao veli kako ne želi ‘da budu u neznanju glede onih koji su usnuli’. Pavao ih hvali zbog njihove ustrajnosti i odgovara na pitanja u svezi sudbine “usnulih”? Pavao odgovara na njihova pitanja i poučava ih kako ne znamo točno vrijeme Kristova dolaska: “I sami znate, da će dan Gospodnji doći kao kradljivac u noći” (5,2). Pa dodaje kako zapravo i nije važno znati vrijeme Kristova dolaska, nego živjeti “kao djeca svjetla” i “ne pripadati noći i tami” (5,5).

Euharistija koju slavimo, braćo i sestre, nagovještaj je toga dolaska o kojem Pavao govori: “Kad god blagujete ovaj kruh i pijete ovu čašu, smrt Gospodnju naviješćujete dok on ne dođe” (1 Kor 11,26). Misa je, dakle, spomen Kristove smrti,… Nastavi citati

Božić
  • No events
Najave
VSRP: No data available
TV Vatikan