Nadbiskupove propovijedi

Neka trajne duhovne i moralne vrijednosti oblikuju naš društveni život

Ovih pouskrsnih dana u liturgiji čitanja slušamo tekstove iz Djela Apostolskih u kojima otkrivamo što je bilo glavno obilježje prve kršćanske zajednice. Luka to prikazao kao „postojanost u zajedništvu“. Takvom je obliku najbliži onaj koji nalazimo u obitelji, jer je ona obilježena zajedništvom stola, te stjecanjem i raspodjelom materijalnih dobara. Obiteljski stol je mjesto gdje sustolnici jedni s drugima razgovaraju. Komunikacija se odvija riječima i neverbalno, a njezini članovi vode brigu jedni o drugima, pa Luka se služi rječnikom obitelji. U tom vidu obitelji imaju biti glavnom brigom Crkve i društva. Isus je, naime, utemeljio Crkvu i rodio se u obitelji, pa tako posvetio sve obitelji. A nije htio Crkvu kao masu, organizaciju, kao neku nadgradnju društva. Svojim rođenjem u obitelji želio je neka njegovi budu „zajednica braće i sestara“ (Mt 23, 8), zajednica stola i dobara, zajednica međusobne ljubavi. U tom vidu Djela Apostolska izvješćuju kako je „u mnoštvu onih, koji su prigrlili vjeru, bilo jedno srce i jedna duša“, te kako „nitko od njih nije zvao svojim ništa od onoga što je imao, nego im sve bijaše zajedničko“ (Dj 4, 32). U tom opisu osjećamo obiteljsko ozračje, kao… Nastavi citati

Misije su trajna i aktualna stvarnost Crkve (AG 2)

1. Prije pola stoljeća Katolička Crkva je na Drugom Vatikanskom Saboru (1962.-1965.) pokazala svijetu kako kao nadilazi nacionalne i europske okvire. Rekla je zapravo što vjeruje i što misli o sebi. Ali je kazala i što misli o svijetu koji bježi od Boga i kojem treba navijestiti Kristovo evanđelje. Sveti Ivan Pavao II. je stoga u enciklici „Redemptoris Missio“ (1990.) progovorio o „hitnosti“, „potrebi“ i „važnosti“ misijske aktivnosti. U duhu apostola Pavla koji objašnjava svojim Korinćanima kako ga „ljubav Kristova obuzima i potiče“ (2 Kor 4, 14). A papa Franjo u pobudnici „Radost evanđelja“ (EG) pokazuje potrebu stvaralačkoga dijaloga i misionarske zauzetosti.

Jer, „kao misionari i Isusovi učenici“ (br. 266) „opečaćeni smo poslanjem da prosvjetljujemo, blagoslivljamo, tješimo liječimo i oslobađamo“ (br. 273). I da „ljubimo ono što je on ljubio, te živimo i djelujemo na hvalu slave milosti njegove“ (Ef 1, 6). Naše poslanje, dakle, „nije privjesak koji mogu skinuti, već nešto što ne mogu iz sebe  iščupati, a da ne uništim samoga sebe“. Zbog toga Papa moli i potiče da „ne dopustimo da nam se ukrade misijski zanos“ (br. 80) i „radost evangelizacije“ (br. 83), već neka „raste i cvjeta… Nastavi citati

1. Jučer smo s bolju u srcu i duši pratili Isusa na njegovom krvavom putu. Uz Gospin plač, koji je nekada bio sastavni dio obiteljske molitve tijekom korizme, razmišljali smo o toj potresnoj drami stradanja i umiranja, muke i smrti našega Gospodina Isusa Krista. Svetom tišinom kao temeljnim pravilom liturgijskoga slavlja, uz pobožne glazbene napjeve i poklike, pokušali smo osjetiti njezin „nebeski izvor u kojem vlada utiha, mir, spokoj i tiho klanjanje presjajnom licu Božjem“ (kard Sarah, str. 65). I večeras tijekom ovoga bdijenja osjetili smo potrebu njezinoga sklada i smirenosti kako bismo uz pomoć Božje riječi mogli otkriti ne samo smisao i poruku Isusova trpljenja, već i smisao našega života i postojanja.

Izvješća Staroga Zavjeta, koja smo sada slušali, kao da nam žele pružiti određeni odgovor i protumačiti značenje ove svete noći. Naime, drama Velikoga Petka prouzročila je skupini Isusovih učenika teške i tužne trenutke straha i razočaranja. A to su lijepo ispovjedila dvojica učenika na putu u Emaus: „A mi se nadasmo“. Prošla noć s Petka na subotu bili su neobično turobni i bez perspektive. I sam završetak obreda, kada se vjernici razilaze iz crkve u šutnji, pomaže dočarati njihovu potresenost svim onim što se čulo u evanđeoskom… Nastavi citati

1. Muka gospodina našega Isusa Krista po Ivanu prava je drama koja započinje u vrtu. Ivan nas želi podsjetiti na onaj edenski vrt izgubljenoga raja gdje je prvi Adam sve proigrao, i nas u grijeh uveo. Ali, muka Gospodina našega Isusa Krista počinje također u vrtu, gdje novi Adam sve popravlja.. Bože koji si sve stvorio, i još divnije u svom Sinu obnovio… Iako se opisani događaj davno se zbio, mi i danas čujemo njegovu jeku. I osjećamo kako smo lošim življenjem i mi obuhvaćeni u toj priči, pa osudili Gospodina. On, naime, pada na križnom putu pod teretom naših grijeha. U toj drami čuli smo da se i priroda buni i hramska zavjesa puca. A Isusovo srce razdire se od bola jer ga njegov narod muči i razapinje: „Puče moj, što učinih Tebi, ili u čemu ožalostih tebe, odgovori meni!“

Neka naš odgovor bude u tišini koje je sve manje u ovom svijetu buke i galame. „Sveta tišina je, naime, gradivo od koga je satkano naše bogoslužje. Ništa ne bi smjelo narušavati njezino ozračje. Ona je naravna klima koja nas uči i uvodi u mističnu stvarnost koja je bremenita ljubavnom intimnošću. A sveta tišina temeljni zakon i pravilo liturgijskoga… Nastavi citati

U liturgiji čitanja večeras imamo opis slavljenja Pashe kod Židova (prvo čitanje), Pavlovo tumačenje Isusove posljednje večere kao sklapanje “novog Saveza” (drugo čitanje) i dirljivi opis pranja nogu apostolima te Isusova zapovijed „Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio i vi činite ovako“ (evanđelje). Stoga, obredi Velikog četvrtka podsjećaju na tri znakovita čina koja su se zbila u Dvorani Posljednje večere: ustanova svećeničkog reda, ustanova Presv. Euharistije i ustanova civilizacije ljubavi.

Svoju zadnju večeru Isus je imao u sklopu židovske Pashe  koja je označavala prijelaz iz egipatskog ropstva u slobodu, a bila je ujedno i svečanost proljeća. Slavlje je trajalo 7 dana, a obred je imao dva dijela: žrtvovanje janjeta (pastirski vidik života) i blagovanje beskvasnog kruha i gorkih trava (poljodjelski vidik). Pasha se slavila u zajedništvu obitelji i svi su bili nazočni i na okupu. Započinjalo je prvom čašom blagoslova kojom se zahvaljivalo Bogu za čudesna djela koja je izveo u povijesti izabranog naroda. Tada bi netko, obično najmlađi član obitelji, zapitao što to sve znači. Onda je slijedilo čitanje ulomaka biblijskih tekstova i njihovo tumačenje: „Taj dan neka vam bude spomendan. Slavite ga kao blagdan u čast Jahvi. Svetkujte ga po trajnoj uredbi od koljenja do… Nastavi citati

Braćo svećenici, redovnice i redovnici. Braćo i sestre u Kristu. Svake godine razmatramo što se to odigralo u dvorani Posljednje večere one noći bremenite otajstvom. Bili su to sati velikog boja između ljubavi koja se bezrezervno predaje i tajne zla koja će se očitovati u neshvatljivoj mržnji i neprijateljstvu. Ovo je „naš“ dan kada iznova  otkrivamo kako je naše zvanje “dar” i “otajstvo”, a mi poslužitelji tog velikog Otajstva. Liturgija Posvete ulja preporučuje o tomu razmišljati, a biskupima nalaže potaknuti prezbitere neka javno obnove svoja svećenička obećanja, odgovorno dijele svete Tajne, te ostanu vjerni svojoj misiji i poslanju.  Pokušajmo razmišljati o tomu kroz nekoliko biblijskih slika.

  1. Isus ulazi u Zakejevu (moju) kuću

Počnimo s onom zgodom iz evanđelja kad je Isus ulazio u Jerihon, a Zakej želio vidjeti tko je on pa se popeo na smokvu. Kad Isus dođe na to mjesto, pogleda gore i reče mu: „Zakeju, žurno siđi! Danas mi je proboraviti u tvojoj kući“. Drugi su bili brži pa stigli prije njega i zaklonili mu pogled. Želja vidjeti Isusa razigrala je njegovu maštu, pa se popeo na smokvu. Povorka ljudi u Jerihonu čeka da se Prorok zaustavi. A kad je stao, mislili su da će držati govor,… Nastavi citati

Poštovani sudionici profesori-mentori i učenici natjecatelji, uzvanici i gosti ovoga 31. državnog natjecanja iz latinskoga i grčkoga jezika koje se održava u Zadru (26.-28. ožujka 2018).

Velika jer simbolika u činu otvaranja natjecanja iz klasičnih jezika u crkvi sv. Donata koji je više stoljeća bio privatna kapela zadarskih nadbiskupa. Ovaj kulturno-povijesni spomenik, na starom rimskom forumu prepoznatljivi je simbol Zadra. S pravom je ravnatelj klasične gimnazije don Ante rekao kako su „grčko-rimska civilizacija povijesne zlatne niti utkane u našu hrvatsku i europsku baštinu, u našu kulturu i znanost“. 

Uz vas profesore-mentore i učenike natjecatelje drago mi je što je s vama i Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje gospođa Jadranka Pečenković Žarković i prof. Vlade Matas, viši savjetnik za ravnatelje u osnovnim školama i predstojnik Splitske podružnice. Kao što znate stoljećima je latinski jezik bio službeni jezik diljem Europe, kako na sveučilištima i školama, tako i u državnim parlamentima. U hrvatskom saboru napr. svi su govori i saborski zapisnici od druge polovice 13. stoljeća bili na latinskom jeziku. A prvi zastupnički govor na hrvatskom jeziku održao je Ivan Kukuljević Sakcinski 1843. kada je nadahnutim riječima pozvao neka se uvede hrvatski jezik u škole i urede kako bi se mogao postupno uvesti i… Nastavi citati

Dies academicus Zadarskog Sveučilišta

1. Zadarsko Sveučilište danas slavi svoj „Dies academicus“, a u njegovom grbu utisnuta su dva povijesna godišta (1396. i 2002.) koja zbore o značajnim datumima ove visokoškolske ustanove: o utemeljenju Generalno filozofsko-teološko učilište dominikanskog reda u Zadru (1396.) kao i njegovoj obnovi (2002.). Tradicija sveučilišnog rada u ovom gradu svrstava Zadar među starije sveučilišne gradove Europe, a to budi ponos u sadašnjosti, ali i odgovornost u budućnosti.

Koristim prigodu ovoga, pozdrav uputiti iskrene čestitke domaćinu ovoga slavlja, rektorici prof. Dr. sc. Dijani Vican, prorektorima i profesorima, pročelnicima odijela, studentima i djelatnicima ove važne i cijenjene institucije u našem Gradu. Lijepo je u ovoj svečanoj prigodi naći se u društvu uvaženih rektora iz Hrvatske i inozemstva, predstavnika Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, te nositelja vlasti naše županije i grada. Svima iskrena dobrodošlica u Zadar, posebice Predsjedniku rektorskoga zbora prof. dr. sc. Vladi Gubercu, Rektoru osječkoga sveučilišta, kao i novopotvrđenom rektoru sveučilišta iz naše metropole, prof. dr. Damiru Borasu.    

2. Večeras u klasičnoj gimnaziji Ivan Pavao II. u Zadru, započinje 31. državno natjecanja iz latinskoga i grčkoga jezika, a otvorenje će biti u crkvi sv. Donata koja je više stoljeća bila privatna kapela zadarskih nadbiskupa. Grčko-rimska civilizacija… Nastavi citati

1. Ova nas nedjelja uvodi u Veliki tjedan muke Gospodina našega Isusa Krista kako su je u viđenju opisali prorok Izaia, a teološki orisali apostol Pavao i evanđelist Marko. Prorok Izaija prikazuje Mesiju kao Učitelja i Tješitelja. Ali, i kao dobroga Učenika koji „svako jutro sluša što to Jahve određuje“. „Gospodin Bog mi uho otvori, ja se ne protivih niti uzmicah.. Leđa podmetnuh onima što me udarahu“. I doista, leđa mu bijahu izbrazdana bičevima, kao oranica plugovima. A lice, ta ljepota svijeta bilo je neljudski iznakaženo i popljuvano. Psalmist još konkretnije i slikovitije opisuje rulju zločinačku koja ga je opkolila kao čopor pasa; koji se podruguju, razvlače usne i mašu glavom. I za odjeću njegovu bacaju kocku.

I dok čitamo izvješće o Mesiji koji osuđen pati i umire, razmišljamo o njegovima koji su doživljavali isto jer su bili njegovi, njegovo ime nosili i njegov nauk pronosili i svjedočili. Divimo se i Bogu zahvaljujem za silno mnoštvo malih i neznatnih Isusovih svjedoka u školama, bolnicama, trgovinama i tvornicama.. kojima se možda i danas poneki „podruguju, razvlače usne i mašu glavom“ jer vjeruju, mole se i dolaze na svete sakramente.. Čuli smo i svetoga Pavla koji kao zaljubljenik Krista raspetoga poručuje lapidarno,… Nastavi citati

Obitelj sudjeluje u društvenom životu i u poslanju Crkve

Kada je blaženi Pavao VI. došao u Nazaret, rekao je kako nas to sveto mjesto „najprije uči šutjeti“. O kad bi u nama ojača­la cijena šutnje, toga divnog i tako potrebnog svojstva duše, u vrijeme kad na nas u ovome uzburkanom i od­već uznemirenom životu, u ovo naše doba, juriša toli­ko povika, galame i vike. O nazaretska šutnjo, uči nas da budemo učvršćeni u dobrim mislima, zaokupljeni nutarnjim nadahnućima, da budemo dobro pripravni slušati tajne Božje savjete i upute istinskih učitelja. Uči nas koliko je potrebno i koliko vrijedi, spremanje, nauk, razmatranje, osobni i skroviti način života, mo­litva koju u tajnosti vidi samo Bog. „Ovdje upoznajemo i obvezu rada“, nastavio je Pavao VI. (1964.)

Njegov nasljednik sveti Ivana II. u apostolskoj pobudnici „Obiteljska  zajednica“  (1981.) objasnio je koje su to „zadaće krš­ćanske obitelji“, kao izražaj iskonskoga Božjega nauma o čovjeku i obitelji o čemu nalazimo zapis na prvim stranicama Biblije. Tako je među prvim bitnim zadaćama obitelji: stvaranje zajednice osoba. Naime, obitelj nije obična udruga ili klub, već „intimna za­jednica osoba“ u kojoj je počelo, snaga i krajnji cilj postojanja ljubav. O njoj je sveti Pavao zapisao… Nastavi citati

Božić
  • No events
Najave
VSRP: No data available
TV Vatikan