AKTUALNOSTI

Izlaganje ‘Sekularizam: Prepreka evangelizaciji?’ održao je dr. Stjepo Bartulica na znanstvenom simpoziju ‘Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’ u petak 26. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.

Uvodno se Bartulica osvrnuo o značenju novih medija što je također tematizirano na simpoziju. Bartulica je odrastao u SAD-u te je pojasnio ‘fenomen Trumpa’. „Da su odlučivali urednici i mainstream mediji, Trump sigurno ne bi bio predsjednik. To je mnogima veliko iznenađenje. Mainstream mediji se i dalje teško suočavaju s tom situacijom. Krivo su procijenili konačan ishod i općenito, njihov utjecaj je jako umanjen, prije svega zbog novog načina komuniciranja. Ta sapunica između Trumpa i medija se nastavlja. To je svakodnevno vidljivo u američkoj politici. Sretan sam što možemo o ovoj temi govoriti na sveučilištu. U Americi su u novije vrijeme sveučilišta postala mjesta gdje je sloboda govora jako sužena, ograničena. Čak postoje tzv. sigurni prostori, ‘safe places’, gdje se studentima osigurava prostor gdje mogu biti zaštićeni od raznih stavova i mišljenja koje ih vrijeđa ili smeta. To je novi fenomen. Do 1991./92. g. ovakav skup vjerojatno ne bi bio moguć na ovom  Sveučilištu. Nadam se da ćemo biti u stanju sačuvati… Nastavi citati

Na znanstvenom simpoziju ‘Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’, u petak 26. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru, prof. dr. Zbigniew Jan Wesołowski, SVD održao je izlaganje ‘Misijsko i evangelizacijsko djelovanje Crkve na Dalekom istoku – Kina (od 19. stoljeća do danas)’. „Kršćanstvo polako ali sigurno mijenja Kinu. Nakon protjerivanja stranih misionara, Crkva u Kini je, milošću Božjom, od Crkve koju su vodili strani misionari, postala sve više domaća Crkva u Kini“ istaknuo je Wesolowski i nizom konkretnih podataka iz prakse predstavio misionarsko djelovanje katolika, protestanata i pravoslavaca u Kini.

  

Pretpostavlja se da je u Kini oko 60 milijuna protestanata, a 20 milijuna katolika. Smatraju neki da protestantizam brže raste zbog svoje „fleksibilnije institucionalne organizacije i sposobnosti preživljavanja komunističkog progona te razvoja domaće i mjesne Crkve bez strane kontrole nametnute od eklezijalne hijerarhije u Rimu”.  Katolička Crkva puno doprinosi društvu i ima dobar ugled. Od 1999-tih godina mnoge socijalno-karitativne djelatnosti i ustanove Katoličke Crkve služe u kineskom društvu. U Kini je više od dvadeset socijalno-karitativnih katoličkih centara. Crkva suzbija siromaštvo, pomaže u katastrofama, obrazovanju, staračkim domovima, medicinskoj skrbi i izravno evangelizira.

  

Centar katoličke socijalne službe Jinde Charities bila je… Nastavi citati

Na znanstvenom simpoziju ‘Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’, u petak 26. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru izlaganje ‘Postsekularno društvo i religijski pluralizam’ priredili su prof. dr. Stipan Tadić i izv. prof. dr. Vine Mihaljević. Predstavili su rezultate socioreligijskih istraživanja u Hrvatskoj, pojave religijski pluralizam i religijske promjene u Hrvatskoj. Tadić je istaknuo da nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj dolazi do povećanog značajnog društvenog utjecaja i revitalizacije religije „koja je važan okvir društvenih procesa i individualnih vrijednosnih usmjerenja“. Javlja se pluralizam novih religijskih oblika. Govoreći o poimanju religije u postmodernizmu, Tadić je pojasnio da pojedinac napušta tradicionalne društveno-kulturne institucije, želi osobno izabrati kulturu, društvo i način na koji će živjeti. Istaknuo je vrijednost katoličkih pokreta vjerskog buđenja koji doprinose istinskoj obnovi i modernizaciji Katoličke Crkve.

  

S demokratskim promjenama u Hrvatskoj nastupila je i politička i društveno-ekonomska preobrazba, sloboda savjesti i vjeroispovijesti. Promjena je položaja uloge religije i Crkve u društvu koje poprimaju javno kulturno i društveno djelovanje. Obredi se javno slave, Crkva osniva odgojno-obrazovne ustanove, ima pristup medijima, promiče socijalni nauk Crkve, organizira se dušobrižništvo u vojsci, policiji i zatvorima. Istraživanja poput ‘Vjera i moral u Hrvatskoj’ pokazuju da nakon demokratskih… Nastavi citati

O temi ‘Vjernici laici i nova evangelizacija’ na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve izlagala je doc. dr. Klara Ćavar u četvrtak 25. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Važeći Zakonik kanonskog prava u svojoj Drugoj knjizi ‘Božji narod’ donosi Obveze i prava vjernika laika u kanonima 224-231. Te su odredbe plod novog duha i ekleziologije Drugog vatikanskog sabora. „Ulogu i pravni položaj vjernika laika u kanonskom pravu ne može se promatrati ako se ne prouče dokumenti Drugog vatikanskog koncila, a na poseban način Četvrto poglavlje dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium i Dekret o apostolatu laika u Crkvi i svijetu, Apostolicam actuositatem“ rekla je Ćavar. Naime, u Kodeksu iz 1917. g. nije postojao pojam laika. Odredbe koje su se odnosile na laike bile su o vjerničkim društvima, pa su se ti kanoni odnosili i na klerike i redovnike. „Laici su bili subjekti u Crkvi koji su bili tu da bi slušali. Nema nikakve aktivnosti. Drugi vatikanski sabor potpuno pravi zaokret i laike promatra s dva aspekta, sakramentalnog i svjetovnog. Sakramentalni znači da su laici kršteni vjernici, što Kodeks prenosi u kanon 204, kad kaže da su svi koji su primili krštenje, članovi Crkve. Dakle, imaju prava i… Nastavi citati

O temi ‘Novi misijski i evangelizacijski poticaji Drugog vatikanskog sabora – Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve ‘Ad gentes’ u svjetlu drugih koncilskih dokumenata’ na međunarodnom simpoziju na Sveučilištu u Zadru u četvrtak 25. svibnja izlagao je prof. dr. Carmelo Dotolo, dekan Fakulteta misiologije Papinskog sveučilišta Urbaniana koji je i suorganizator simpozija. Predavač je razlagao hod od Drugog vatikanskog sabora do Evangelii Gaudium u poimanju misijskog poslanja i evangelizacije. Koncilski pojam evangelizacija u postkoncilskom vremenu, prema Pavlu VI., postaje jedinstveni pojam Drugog vatikanskog sabora, do te mjere da izražava njegove ciljeve. Ravnodušnost prema kršćanskoj poruci i sekularizacija kao emancipacija društva od vjere iziskivali su novi odnos i način suradnje između Crkve i svijeta. Javlja se potreba novog izričaja kršćanske poruke, a središnje mjesto zauzima kategorija ‘znakovi vremena’, iako se spominje samo četiri puta u završnim dokumentima (Gaudium et spes, br.4; Presbyteriorum ordinis, br.9; Apostolicam actuositatem, br.14; Unitatis redintegratio, br. 4). Drugi vatikanski koncil inicira zaokret prioriteta u odnosu na crkvene institucije, vodeći k ponovnom otkrivanju drugih dimenzija kršćanskog života.

 

„Naslućuje važnost Crkava koje očituju različitost kulturalnih identiteta i vrijednost komunikacijskog policentrizma, koji je u stanju navijestiti Evanđelje u različitim oblicima crkvenog izričaja prikladnijeg lokalnim kulturama. U tom ekleziološkom iskoraku… Nastavi citati

Izlaganje ‘Sveta braća Ćiril i Metod (apostoli slavena) i misijsko djelovanje Crkve među Hrvatima’ održao je mr. don Zdenko Dundović na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve u četvrtak 25. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. „Glagoljica koju su nam namrijeli učenici sv. Ćirila i Metoda obilježila je crkveni i upravni život hrvatskih knezova i kraljeva sve do naših dana. S tim pismom se ponosimo. Svi trebamo poraditi da se u Hrvatskoj otvori Muzej glagoljice kojeg u Hrvatskoj još uvijek nema“ poručio je Dundović, istaknuvši da je položaj hrvatskog glagoljaštva na razmeđi europskog istoka i zapada jedan od najizrazitijih aspekata ćirilometodske baštine u Hrvata.  Nažalost, u južnoj Hrvatskoj, odnosno Dalmaciji, koja se ponosi njihovom glagoljaškom baštinom koju su nam ostavili, ne postoji ni jedna crkva posvećena sv. Ćirilu i Metodu, dok ih Slovenci imaju devetnaest, rekao je Dundović.

 

„Ćirilometodska baština u Hrvata sagledava se kroz dva važna elementa: doprinos Svete braće pokrštavanju Hrvata (širenje kršćanske kulture na hrvatskom prostoru) i doprinos pismenoj kulturi, razvoju glagoljice, slavenskog bogoslužja i pismenosti izražene na glagoljici i narodnim jezikom. Od svih naroda, jedini smo se mi Hrvati koristili glagoljicom sve do 19 st. God. 1864. zadnji je tekst zapisan u Glavotoku… Nastavi citati

„Susret kultura, njihovo unutarnje oplođivanje omogućuje samo istina o čovjeku, gdje je na djelu i istina o Bogu i zbilji u cjelini. Joseph Ratzinger kaže, što je neka kultura čovječnija, humanija, to će biti pristupačnija za istinu, sposobnija da je usvoji i da se s njome suobliči. To je tema njegovog govora o međuvjerskom dijalogu, a on preferira i međukulturalni dijalog“ istaknuo je doc. dr. Elvis Ražov u svom izlaganju ‘Inkulturacija i interkulturacija kao preduvjet valjanog misijskog djelovanja Crkve“ koje je održao na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve na Sveuličištu u Zadru u četvrtak 25. svibnja. U izlaganju je Ražov razlagao pojam inkulturacije prema Ratzingerovom poimanju, jer je to ‘njegov’ termin. Istaknuo je značaj primjene vjere u kulturi, u onome što vjeru čini vidljivom, što je tijelo jedne vjere; a kultura se može uspoređivati, koja je humanija. „Pojedini kršćanski kulturalni oblici potrebni su čišćenja i otvaranja jer je jezgra vjere istina i otkupljenje. Zatamnjenje istine otuđuje, suprotstavlja jedne drugima te odjeljuje od temelja ljudskog bića, od Boga“ upozorio je Ražov, istaknuvši da zajedničko mjerilo svih kultura ne čini nasilje nijednoj kulturi, nego je vodi prema njenom vlastitom središtu – jer je svaka kultura u konačnici očekivanje istine. „To… Nastavi citati

Na međunarodnom simpoziju ‘Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’ na Sveučilištu u Zadru u četvrtak 25. svibnja izlaganje ‘Misionarske i evangelizacijske aktivnosti Crkve u Africi’ održao je mons. dr. Matthew Kwasi Gyamfi, biskup u Sunyani u Gani. Temeljna misijska i evangelizatorska djelovanja prvih i današnjih misionara u Africi je otvaranje škola, poučavanje kršćanskog nauka i briga za zdravstvenu skrb. Međutim, takva praksa ne vodi nužno ljude obraćenju i duhovnom iskustvu, rekao je mons. Gyamfi. Zbog te situacije Crkva u Africi treba novi misionarski pristup i novu evangelizaciju koja vodi dubljem vjerničkom iskustvu koje se treba očitovti u crkvenom i društvenom životu. Dvije afričke Sinode, Ecclesia in Africa i Africae Munus nude smjernice za novi misionarski pristup i evangelizaciju Crkve u Africi.

 

Bitan učinak škola na širenje vjere je mogućnost pristupa novih vjernika temeljima njihove vjere, omogućile su im čitanje Svetog Pisma. Danas protestantizam dominira u mnogim područjima Afrike, rekao je mons. Gyamfi, dodavši da su afrički obraćenici na katoličanstvo rano stupili u kontakt s Biblijom, zahvaljujući protestantskim susjedima koji su u isto vrijeme kao i katolički misionari stigli u Afriku, od 18. do 20. st. Posljedica toga bila je prihvaćanje protestantskog tumačenja biblijskih… Nastavi citati

Na međunarodnom simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u četvrtak 25. svibnja prof. dr. Giuseppe Biancardi, SDB, s Papinskog sveučilišta Salesiana, izlagao je o temi „Misijsko ‘obraćenje’ kateheze, između prošlosti i sadašnjosti, u Europi“. Dr. Biancardi je govorio o katehezi zauzetoj oko kerigmatskog navještaja u susretu s dekristijanizacijom Europe. Korijeni misijske kateheze u Europi su Njemačka, Austrija i Francuska. To ‘obraćenje’ kateheze događa se 1930. g. u Austriji i Njemačkoj. Razvija se teologija kerigme koja postaje kerigmatska kateheza. Javlja se u suočavanju s nedostatnošću tradicionalne kateheze koja je zauzeta samo oko prenošenja doktrine. Kerigmatska kateheza koju je promicao J. A. Jungmann zauzima se za prijem, to je misionarska pažnja, temeljena na Bibliji i liturgiji koji postaju glavni principi te kateheze, a ne više teologija, kako je bilo u tradicionalnoj katehezi. Ta je promjena osobito vidljiva u Francuskoj 1940.-ih godina. Tada se javljaju prva sociološka istraživanja o dekristijanizaciji Francuske, uočavanje pravih misijskih zona, uz tradicionalno kršćanske i one koje postepeno gube kršćansko obilježje; provode se istraživanja u selima i gradovima (1945). Pojedinci potiču na pripravu svećenika za rad u radničkim kvartovima (radnički svećenici), pastoral se promišlja u duhu ‘missio ad gentes’, ponovno se otkriva… Nastavi citati

”Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’ naziv je dvodnevnog međunarodnog simpozija koji je počeo u četvrtak 25. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Simpozij se održava povodom 25. obljetnice teološko-katehetskog studija u Zadru i na njemu sudjeluju 24 predavača. Organizatori simpozija su Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, Fakultet misiologije Papinskog sveučilišta Urbaniana i Zadarska nadbiskupija.   

Uvodno je doc. dr. Elvis Ražov, pročelnik Teološko-katehetskog odjela na zadarskom sveučilištu, opisao povijest tog studija. Bogata tradicija visokog školstva u Zadru seže u 14. st. kad je 1396. g. osnovano dominikansko generalno učilište ‘Studium generale’. God. 1553. to sveučilište pod nazivom ‘Universitas Iadertina’,  kao povlašteno sveučilište ima pravo dodjeljivati najviše akademske naslove. Sveučilište je ukinuto 1807. g. u vrijeme francuske okupacije Dalmacije. Neprekinuti kontinuitet visokog školstva u Zadru nastavlja teološki studij do 1970.-ih godina, kad je prestala s radom Visoka bogoslovna škola koju je 1959. g. osnovao zadarski nadbiskup Mate Garković. U novim demokratskim uvjetima obnovljene hrvatske državnosti, radi potrebe školovanja novih vjeroučitelja, nadbiskup Marijan Oblak 1992. g. osniva Visoku teološku katehetsku školu. Kongregacija za katolički odgoj, u vrijeme nadbiskupa Ivana Prenđe, 2002. g. stavlja je pod pokroviteljstvo KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

 

Zbog provedbe bolognskog procesa na… Nastavi citati

TV Vatikan