O temi ‘Vjernici laici i nova evangelizacija’ na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve izlagala je doc. dr. Klara Ćavar u četvrtak 25. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Važeći Zakonik kanonskog prava u svojoj Drugoj knjizi ‘Božji narod’ donosi Obveze i prava vjernika laika u kanonima 224-231. Te su odredbe plod novog duha i ekleziologije Drugog vatikanskog sabora. „Ulogu i pravni položaj vjernika laika u kanonskom pravu ne može se promatrati ako se ne prouče dokumenti Drugog vatikanskog koncila, a na poseban način Četvrto poglavlje dogmatske konstitucije o Crkvi Lumen gentium i Dekret o apostolatu laika u Crkvi i svijetu, Apostolicam actuositatem“ rekla je Ćavar. Naime, u Kodeksu iz 1917. g. nije postojao pojam laika. Odredbe koje su se odnosile na laike bile su o vjerničkim društvima, pa su se ti kanoni odnosili i na klerike i redovnike. „Laici su bili subjekti u Crkvi koji su bili tu da bi slušali. Nema nikakve aktivnosti. Drugi vatikanski sabor potpuno pravi zaokret i laike promatra s dva aspekta, sakramentalnog i svjetovnog. Sakramentalni znači da su laici kršteni vjernici, što Kodeks prenosi u kanon 204, kad kaže da su svi koji su primili krštenje, članovi Crkve. Dakle, imaju prava i… Nastavi citati

O temi ‘Novi misijski i evangelizacijski poticaji Drugog vatikanskog sabora – Dekret o misijskoj djelatnosti Crkve ‘Ad gentes’ u svjetlu drugih koncilskih dokumenata’ na međunarodnom simpoziju na Sveučilištu u Zadru u četvrtak 25. svibnja izlagao je prof. dr. Carmelo Dotolo, dekan Fakulteta misiologije Papinskog sveučilišta Urbaniana koji je i suorganizator simpozija. Predavač je razlagao hod od Drugog vatikanskog sabora do Evangelii Gaudium u poimanju misijskog poslanja i evangelizacije. Koncilski pojam evangelizacija u postkoncilskom vremenu, prema Pavlu VI., postaje jedinstveni pojam Drugog vatikanskog sabora, do te mjere da izražava njegove ciljeve. Ravnodušnost prema kršćanskoj poruci i sekularizacija kao emancipacija društva od vjere iziskivali su novi odnos i način suradnje između Crkve i svijeta. Javlja se potreba novog izričaja kršćanske poruke, a središnje mjesto zauzima kategorija ‘znakovi vremena’, iako se spominje samo četiri puta u završnim dokumentima (Gaudium et spes, br.4; Presbyteriorum ordinis, br.9; Apostolicam actuositatem, br.14; Unitatis redintegratio, br. 4). Drugi vatikanski koncil inicira zaokret prioriteta u odnosu na crkvene institucije, vodeći k ponovnom otkrivanju drugih dimenzija kršćanskog života.

 

„Naslućuje važnost Crkava koje očituju različitost kulturalnih identiteta i vrijednost komunikacijskog policentrizma, koji je u stanju navijestiti Evanđelje u različitim oblicima crkvenog izričaja prikladnijeg lokalnim kulturama. U tom ekleziološkom iskoraku… Nastavi citati

Izlaganje ‘Sveta braća Ćiril i Metod (apostoli slavena) i misijsko djelovanje Crkve među Hrvatima’ održao je mr. don Zdenko Dundović na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve u četvrtak 25. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. „Glagoljica koju su nam namrijeli učenici sv. Ćirila i Metoda obilježila je crkveni i upravni život hrvatskih knezova i kraljeva sve do naših dana. S tim pismom se ponosimo. Svi trebamo poraditi da se u Hrvatskoj otvori Muzej glagoljice kojeg u Hrvatskoj još uvijek nema“ poručio je Dundović, istaknuvši da je položaj hrvatskog glagoljaštva na razmeđi europskog istoka i zapada jedan od najizrazitijih aspekata ćirilometodske baštine u Hrvata.  Nažalost, u južnoj Hrvatskoj, odnosno Dalmaciji, koja se ponosi njihovom glagoljaškom baštinom koju su nam ostavili, ne postoji ni jedna crkva posvećena sv. Ćirilu i Metodu, dok ih Slovenci imaju devetnaest, rekao je Dundović.

 

„Ćirilometodska baština u Hrvata sagledava se kroz dva važna elementa: doprinos Svete braće pokrštavanju Hrvata (širenje kršćanske kulture na hrvatskom prostoru) i doprinos pismenoj kulturi, razvoju glagoljice, slavenskog bogoslužja i pismenosti izražene na glagoljici i narodnim jezikom. Od svih naroda, jedini smo se mi Hrvati koristili glagoljicom sve do 19 st. God. 1864. zadnji je tekst zapisan u Glavotoku… Nastavi citati

„Susret kultura, njihovo unutarnje oplođivanje omogućuje samo istina o čovjeku, gdje je na djelu i istina o Bogu i zbilji u cjelini. Joseph Ratzinger kaže, što je neka kultura čovječnija, humanija, to će biti pristupačnija za istinu, sposobnija da je usvoji i da se s njome suobliči. To je tema njegovog govora o međuvjerskom dijalogu, a on preferira i međukulturalni dijalog“ istaknuo je doc. dr. Elvis Ražov u svom izlaganju ‘Inkulturacija i interkulturacija kao preduvjet valjanog misijskog djelovanja Crkve“ koje je održao na simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve na Sveuličištu u Zadru u četvrtak 25. svibnja. U izlaganju je Ražov razlagao pojam inkulturacije prema Ratzingerovom poimanju, jer je to ‘njegov’ termin. Istaknuo je značaj primjene vjere u kulturi, u onome što vjeru čini vidljivom, što je tijelo jedne vjere; a kultura se može uspoređivati, koja je humanija. „Pojedini kršćanski kulturalni oblici potrebni su čišćenja i otvaranja jer je jezgra vjere istina i otkupljenje. Zatamnjenje istine otuđuje, suprotstavlja jedne drugima te odjeljuje od temelja ljudskog bića, od Boga“ upozorio je Ražov, istaknuvši da zajedničko mjerilo svih kultura ne čini nasilje nijednoj kulturi, nego je vodi prema njenom vlastitom središtu – jer je svaka kultura u konačnici očekivanje istine. „To… Nastavi citati

Na međunarodnom simpoziju ‘Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’ na Sveučilištu u Zadru u četvrtak 25. svibnja izlaganje ‘Misionarske i evangelizacijske aktivnosti Crkve u Africi’ održao je mons. dr. Matthew Kwasi Gyamfi, biskup u Sunyani u Gani. Temeljna misijska i evangelizatorska djelovanja prvih i današnjih misionara u Africi je otvaranje škola, poučavanje kršćanskog nauka i briga za zdravstvenu skrb. Međutim, takva praksa ne vodi nužno ljude obraćenju i duhovnom iskustvu, rekao je mons. Gyamfi. Zbog te situacije Crkva u Africi treba novi misionarski pristup i novu evangelizaciju koja vodi dubljem vjerničkom iskustvu koje se treba očitovti u crkvenom i društvenom životu. Dvije afričke Sinode, Ecclesia in Africa i Africae Munus nude smjernice za novi misionarski pristup i evangelizaciju Crkve u Africi.

 

Bitan učinak škola na širenje vjere je mogućnost pristupa novih vjernika temeljima njihove vjere, omogućile su im čitanje Svetog Pisma. Danas protestantizam dominira u mnogim područjima Afrike, rekao je mons. Gyamfi, dodavši da su afrički obraćenici na katoličanstvo rano stupili u kontakt s Biblijom, zahvaljujući protestantskim susjedima koji su u isto vrijeme kao i katolički misionari stigli u Afriku, od 18. do 20. st. Posljedica toga bila je prihvaćanje protestantskog tumačenja biblijskih… Nastavi citati

Na međunarodnom simpoziju o misijskom i evangelizacijskom poslanju Crkve u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru u četvrtak 25. svibnja prof. dr. Giuseppe Biancardi, SDB, s Papinskog sveučilišta Salesiana, izlagao je o temi „Misijsko ‘obraćenje’ kateheze, između prošlosti i sadašnjosti, u Europi“. Dr. Biancardi je govorio o katehezi zauzetoj oko kerigmatskog navještaja u susretu s dekristijanizacijom Europe. Korijeni misijske kateheze u Europi su Njemačka, Austrija i Francuska. To ‘obraćenje’ kateheze događa se 1930. g. u Austriji i Njemačkoj. Razvija se teologija kerigme koja postaje kerigmatska kateheza. Javlja se u suočavanju s nedostatnošću tradicionalne kateheze koja je zauzeta samo oko prenošenja doktrine. Kerigmatska kateheza koju je promicao J. A. Jungmann zauzima se za prijem, to je misionarska pažnja, temeljena na Bibliji i liturgiji koji postaju glavni principi te kateheze, a ne više teologija, kako je bilo u tradicionalnoj katehezi. Ta je promjena osobito vidljiva u Francuskoj 1940.-ih godina. Tada se javljaju prva sociološka istraživanja o dekristijanizaciji Francuske, uočavanje pravih misijskih zona, uz tradicionalno kršćanske i one koje postepeno gube kršćansko obilježje; provode se istraživanja u selima i gradovima (1945). Pojedinci potiču na pripravu svećenika za rad u radničkim kvartovima (radnički svećenici), pastoral se promišlja u duhu ‘missio ad gentes’, ponovno se otkriva… Nastavi citati

”Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’ naziv je dvodnevnog međunarodnog simpozija koji je počeo u četvrtak 25. svibnja u svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru. Simpozij se održava povodom 25. obljetnice teološko-katehetskog studija u Zadru i na njemu sudjeluju 24 predavača. Organizatori simpozija su Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, Fakultet misiologije Papinskog sveučilišta Urbaniana i Zadarska nadbiskupija.   

Uvodno je doc. dr. Elvis Ražov, pročelnik Teološko-katehetskog odjela na zadarskom sveučilištu, opisao povijest tog studija. Bogata tradicija visokog školstva u Zadru seže u 14. st. kad je 1396. g. osnovano dominikansko generalno učilište ‘Studium generale’. God. 1553. to sveučilište pod nazivom ‘Universitas Iadertina’,  kao povlašteno sveučilište ima pravo dodjeljivati najviše akademske naslove. Sveučilište je ukinuto 1807. g. u vrijeme francuske okupacije Dalmacije. Neprekinuti kontinuitet visokog školstva u Zadru nastavlja teološki studij do 1970.-ih godina, kad je prestala s radom Visoka bogoslovna škola koju je 1959. g. osnovao zadarski nadbiskup Mate Garković. U novim demokratskim uvjetima obnovljene hrvatske državnosti, radi potrebe školovanja novih vjeroučitelja, nadbiskup Marijan Oblak 1992. g. osniva Visoku teološku katehetsku školu. Kongregacija za katolički odgoj, u vrijeme nadbiskupa Ivana Prenđe, 2002. g. stavlja je pod pokroviteljstvo KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

 

Zbog provedbe bolognskog procesa na… Nastavi citati

„Misijsko i evangelizacijsko poslanje Crkve u suvremenom multikulturalnom i multikonfesionalnom društvu’ naziv je međunarodnog znanstvenog simpozija koji se 25. i 26. svibnja održava u svečanoj dvorani Svečilišta u Zadru. Simpozij se održava povodom 25. obljetnice teološko-katehetskog studija u Zadru. U 21 plenarnom i stručnom izlaganju sudjeluje 24 predavača (Italija, Poljska, Argentina, Gana, Hrvatska). Organizatori simpozija su Teološko-katehetski odjel Sveučilišta u Zadru, Fakultet misiologije Papinskog sveučilišta Urbaniana i Zadarska nadbiskupija.

Program održavanja simpozija je sljedeći:

U četvrtak 25. svibnja u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru otvaranje Međunarodnog znanstvenog simpozija započinje u 9,00 sati kad će prigodne govore održati zadarski nadbiskup, mons. dr. Želimir Puljić, prof. dr. Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru i doc. dr. Elvis Ražov, pročelnik Teološko-katehetskog odjela Sveučilišta u Zadru.  

U 9,30 sati prof. dr. Giuseppe Biancardi izlaže o temi: ‘La conversione missionaria della catechesi tra ieri e oggi, in Europa’. Mons. dr. Matthew Kwasi Gyamfi izlaže o temi ‘Missionary and Evangelizing Activities of the Church in Africa; ‘Misijski nalog Uskrsloga (Mt 28, 16-20) u svjetlu izabranja, poziva i poslanja apostola’, dr. Arkadiusz Krasicki, CSSp; ‘Razumijevanje misijskog djelovanja Crkve od apostolskog i otačkog vremena’, izv. prof. dr. Ivan Bodrožić; ‘Sveta braća Ćiril i Metod (apostoli slavena) i… Nastavi citati

 

 

Jubilarna proslava spomena 500. godišnjice ukazanja Gospe od Zečeva u Ninu koja se na osobit način obilježila proteklih godnu dana (1516.-2016.) zaključena je večernjim koncelebriranim slavljem koje je na zavjetnu svetkovinu Gospe od Zečeva u ponedjeljak 22. svibnja u župnoj crkvi sv. Anselma u Ninu predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

     

Ta je svetkovina spomen na Gospino ukazanje 5. svibnja 1516. g. udovici i pastirici Jeleni Grubišić. Godinu dana poslije, 1517. g., tadašnji ninski biskup Juraj Divnić ukazanja je proglasio autentičnima, potaknut i svjedočanstvima uslišanja po Marijinom zagovoru te je utemeljio blagdan Gospe od Zečeva kojeg se svake godine slavi prvog ponedjeljka prije blagdana Uzašašća Gospodinova.

 

     

„Došli smo zahvaliti Gospi od Zečeva za sve što je učinila hrvatskom narodu i Zadarskoj nadbiskupiji kroz prošlih pet stoljeća. Bez Marije, Zvijezde mora, nade čovječanstva, naše zore svagdanje, potonuli bismo u gluhoj noći. Majka je uvijek bila bliska, nju se posebno štuje i voli. Kad imamo osjećaj da su nas svi zaboravili, sigurni smo da nas Majka Marija neće napustiti. Majku se spominje i zove kad nam je najteže. Sretni smo dok imamo majku. Zahvalni smo Bogu za svjetlo dobrote koje nam je preko Marije zasjalo u likovima… Nastavi citati

Uočnica zavjetne svetkovine Gospe od Zečeva u Ninu, središnjem marijanskom svetištu Zadarske nadbiskupije, proslavljena je u nedjelju 21. svibnja večernjim svečanim misnim slavljem koje je u župnoj crkvi sv. Anselma predvodio fra Anselmo Stulić, gvardijan samostana sv. Frane u Zadru, podrijetlom Ninjanin. „Ako Mariju ne slušamo, ako njene poruke i riječi zapisane u evanđelju ne živimo, ne možemo govoriti o budućnosti i vjeri. Jer u nama nema Božjeg duha od kojeg je Marija živjela. Neka zaživi božanski duh u nama, Duh Sveti, da prodre u svako ljudsko srce i mijenja svijet. To molimo Mariju na njen veliki blagdan u najstarijem hrvatskom kraljevskom gradu Ninu“ potaknuo je fra Anselmo, rekavši da Marija i danas opominje, da se obratimo i živimo zdravi stav prema braku, obitelji i životu.

  

„Možemo živjeti od turizma i raznih materijalnih izvora, ali nećemo živjeti nutrinu, nego vanjštinu. Bit ćemo nezadovoljniji, a grad opustošeniji. Sve ćemo dati da zarađujemo, umjesto da istinski vjernički živimo“ upozorio je propovjednik, naglasivši da Božje zapovijedi ne treba živjeti zbog straha od grijeha i pakla, nego da shvatimo da je ono što Bog traži, za naše vremenito i vječno dobro.

 

„Marija je vidjela u kakvom stanju žive Ninjani onog vremena, prije… Nastavi citati

Plakat

TV Vatikan