1. Uzoriti gospodine kardinale, preuzvišeni Apostolski nuncije Giuseppe Pinto, gospodo nadbiskupi i biskupi, poštovani Generalni Tajniče i uvaženi gosti sve vas od srca pozdravljam na ovom redovitom 55. plenarnom zasjedanju HBK. Pozdravljam i ugledne predstavnike drugih biskupskih konferencija: Mons. Tomu Vukšića, Vojnog Ordinarija u BiH i potpredsjednika i delegata BK BiH. Drago nam je pozdraviti među nama vjerne sudionike na našim zasjedanjima, mons. Ivana Penzeša, biskupa subotičkog, člana Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda, te mons. Đuru Gašparovića, biskupa srijemskog i sufragana Đakovačko-osječke metropolije.

Pozdravljam glasnogovornika gospodina Ancića i predstavnike medija koji će dati izvješće s ovoga zasjedanja, posebice o zaključcima o kojima će biti govora na konferenciji za tisak, u četvrtak 12. listopada u 12 sati.

Od redovitog proljetnog, 54. plenarnog zasjedanja koje je bilo od 26. do 28. travnja 2017., imali smo 19. lipnja 2017. godine prijepodne susret s redovničkim provincijalima, a u poslijepodnevnim sati izvanredno zasjedanje HBK. Podsjećam kako smo tjekom proljetnog zasjeanja HBK svetom misom u zagrebačkoj katedrali obilježili „50. obljetnicu Ravnateljstva dušobrižništva za Hrvate“, te prigodnim simpozijem očitovali zahvalnost našim ljudima u tuđini, svećenicima, časnim sestrama i pastoralnim suradnicima koji su ispisali svijetle stranice naše hrvatske povjesnice i povjesnice Katoličke Crkve. Isto tako 26. lipnja… Nastavi citati

Predsjednici Europskih biskupskih konferencija u Minsku od 27. do 30. rujna 2017. (slika ispred katoličke katedrale)1. Uvod   Na poziv mons. Tadeusza Kondrusiewicza, nadbiskupa Minsk-Mohileva, od 27. rujna do 1. listopada 2017. u Minsku, u Bjelorusiji, održano je plenarno zasjedanje Vijeća Europskih biskupskih konferencija (CCEE), na kojem su sudjelovali predsjednici europskih biskupskih konferencija ili njihovi delegati. Na zasjedanju su bili Želimir Puljić, predsjednik HBK i kardinal Vinko Puljić predsjednik BK BiH, Generalni Tajnik BK BiH, mons. Ivo Tomašević i novinar Slavko Antunović. Po prvi put CCEE je imala zasjedanje u Bjelorusiji, u prigodi 750. obljetnice prvog spomena grada Minska (u Nestorovim ljetopisima) i 500. obljetnice tiskanja Biblije, prve knjige tiskane na bjeloruskom jeziku. Središnje teme zasjedanja bili su današnji mladi, njihove želje i potrebe, strahovi i očekivanja, kao i poslanje CCEE-a u današnjoj Europi. Nakon simpozija u ožujku ove godine u Barceloni, na kojem se raspravljalo o pastoralu mladih, pastoralu zvanja, te pastoralu u školama i na sveučilištima, na zasjedanju u Minsku nastavljena je rasprava u vidu priprave za predstojeću Biskupsku sinodu u Rimu s temom „Mladi, vjera i razlučivanje zvanja“. Druga tema na susretu u Minsku bila je doprinos i poslanje Crkve izgradnji zajedničkog europskog doma. Susret je započeo euharistijskim slavljem 27. rujna u katedrali Imena Marijina u Minsku koja je bila isusovačka crkva (sagrađena… Nastavi citati

Jučer u prigodi otvorenja jesenjeg zasjedanja HBK izrazio sam dobrodošlicu mons. Josipu Pintu, koji je 1. srpnja ove godine imenovan Apostolskim Nuncijem u RH, a odmah po dolasku u Hrvatsku, 11. rujna predao vjerodajnice Predsjednici Republike gospođi Kolindi Grabar Kitarović. Crkveni Zakonik (1983.) predviđa nuncijevu službu na tri razine:

     –   Na diplomatskoj s državom ili organizacijama gdje predstavlja Svetu Stolicu.

     –   Na crkvenoj u vidu koordinacije i povezivanja partikularnih crkava sa Svetim Otcem  i središnjim institucijama Svete Stolice.

     –   Na ekumenskoj razini prema drugim kršćanima i na međureligijskoj suradnji sa sljed-benicima nekršćanskih religija.

Ovim euharistijskim slavljem i večerašnjim nastupom Apostolski Nuncij, preuzvišeni gospodin Giuseppe Pinto, predstavio se Katoličkoj Crkvi u Hrvatskoj i započeo u ime Božje svoje poslanje kao predstavnik Svetoga Otca Pape Franje i Svete Stolice. U ime nazočnih biskupa izričem još jednom iskrenu i srdačnu dobrodošlicu.  

Neki dan je u Vatikanu boravio Predsjednik Vlade RH i susreo se s Papom Franjom i Državnim Tajnikom kard. Parolinom gdje se konstatiralo da su odnosi hrvatske države i Svete Stolice dobri. Povijest bilježi da su Crkva u Hrvata i hrvatski vladari, od dolaska u ove krajeve, njegovali odnose s rimskim Papama, te uživali naklonost i… Nastavi citati

Zadarski nadbiskup Želimir Puljić na 55. redovitom plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, 10. listopada, ponovno je izabran za predsjednika HBK.

Nadbiskup Puljić rođen je 7. ožujka 1947. u mjestu Kamena pokraj Mostara, župa Blagaj. Završio je Dijecezansku klasičnu gimnaziju u Dubrovniku, a studij teologije pohađao je u Splitu i Rimu. U Rimu je postigao diplomu licencijata iz pastoralne teologije i doktorat iz psihologije.

Za svećenika je zaređen 24. ožujka 1974. u Rimu, a Mladu misu proslavio je u požeškoj crkvi sv. Terezije, 7. srpnja 1974. godine. Po završetku studija u Rimu vršio je razne službe u Bogosloviji u Sarajevu (prefekt, dekan i od 1985. do 1988. Rektor Bogoslovije).

Sveti otac Ivan Pavao II. imenovao ga je dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989., a za biskupa je zaređen u Dubrovniku 14. siječnja 1990. kada je i preuzeo službu. Papa Benedikt XVI. imenovao ga je 15. ožujka 2010. zadarskim nadbiskupom. U službu je uveden u zadarskoj prvostolnici 24. travnja 2010. godine.

Pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je Predsjednik vijeća za kulturu i crkvena kulturna dobra, te Predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za inozemnu pastvu. Na 45 zasjedanju HBK, 14. studenoga 2012. bio je izabran za predsjednika HBK.

Predsjednik HBK, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, uputio je odgovor Borisu Jokiću, bivšem voditelju Radne skupine za kurikularnu reformu i redakciji Jutarnjeg lista u četvrtak 5. listopada, s molbom da Jutarnji list objavi demantij na članak koji je objavljen u JL-u u ponedjeljak 2. listopada, pod naslovom „Reakcija nakon nedjeljne propovijedi – Jokić odgovara Puljiću: Marulićeva djela nisu izbačena iz lektire“, novinarke Mirele Lilek. Do srijede 11. listopada Jutarnji list nije objavio odgovor nadbiskupa Puljića.

U tom članku Lilek donosi izjavu gospodina Jokića glede dijela iz propovijedi mons. Puljića za vrijeme misnog slavlja koje je predvodio na 25. hrvatskom vojno-redarstvenom hodočašću u Mariji Bistrici u nedjelju 1. listopada, a glasi: „Nevjerojatno je bilo čitati kako su prijašnji predlagači reforme obrazovanja izbacili Marulića iz popisa školske literature“. Jokić u tom članku pojašnjava zašto stručna radna skupina za hrvatski jezik nije izbacila Marulića iz hrvatskih škola. Kaže da se na stranica 83, 110, 135 i 170 vidi da je poučavanje o Juditi Marulića i dalje dio predmeta Hrvatski jezik.

U Jutarnjem listu od 2. listopada 2017. (str. 12.) objavljen je uradak  pod naslovom „Jokić odgovara Puljiću: Marulićeva djela nisu izbačena iz lektire“. U duhu Zakona o tisku molim neka se objavi ovaj odgovor… Nastavi citati

Blagdan sv. Šimuna, zaštitnika Grada Zadra, u nedjelju 8. listopada proslavljen je s pet misnih slavlja. Koncelebrirano prijepodnevno misno slavlje u svetištu sv. Šimuna u Zadru predvodio je mons. Mile Bogović, gospićko-senjski biskup u miru. Istaknuo je značaj činjenice da su u Zadru proslave nebeskih zaštitnika Nadbiskupije i Grada podudarni s proslavom velikih državnih praznika kad Hrvatska obilježava ključne trenutke svoje novije povijesti. Tako se na blagdan sv. Šimuna 8. listopada slavi Dan neovisnosti, a na blagdan sv. Stošije 15. siječnja Hrvatska slavi Dan međunarodnog priznanja RH. Biskup Bogović je pozvao na molitvu za blagoslov domovine i naroda.

   

U svjetlu činjenice neraspadnutog tijela sv. Šimuna koje Zadrani časte osam stoljeća, izražavajući poštovanje tijelu sv. Šimuna koje je na svojim rukama nosilo spasenje svijeta, biskup Bogović je u propovijedi istaknuo značaj poštovanja ljudskog tijela koje je hram Duha Svetoga. Već na zemlji treba poštovati tijelo svakog čovjeka. „Svako ljudsko tijelo zaslužuje da ga poštujemo jer je u njemu živio čovjek koji je stvoren na sliku i priliku Božju. To će tijelo biti proslavljeno po uskrsnuću kao sudionik na trajnoj adresi na koju smo pozvani, u Presveto Trojstvo. To je naša zadnja pošta koja je na nas upisana na krštenju, kad… Nastavi citati

Svečanu Večernju uoči svetkovine sv. Šimuna, zaštitnika Grada Zadra kojeg puk Zadarske nadbiskupije kao svog omiljenog sveca zaštitnika časti više od sedam stoljeća, u svetištu sv. Šimuna u Zadru u subotu 7. listopada predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić. „Možda toga nismo dovoljno ni svjesni – Šimun je taj svetac koji je na svojim rukama držao maloga Isusa, sveto tijelo Isusovo. Slaveći njegov spomen, sjećamo se dana kada je Isus po Mariji stigao među ljude, a na dan prikazanja u jeruzalemskom hramu dočekao ga je upravo prorok Šimun. Svetkovina sv. Šimuna podsjeća nas na to i priziva u pamet kako su se u tom trenutku susreli Stari i Novi zavjet, prošlost i budućnost u osobi starca Šimuna i djeteta Isusa. Taj događaj povezuje Betlehem s Jeruzalemom. Naime, dok se u Betlehemu Isus rodio i postao stanovnikom zemlje, u Jeruzalemu, gdje ga je Šimun dočekao i primio u naručje, on će podnijeti muku, umrijeti, slavno uskrsnuti i uzići na nebo. Zbog toga i kličemo sv. Šimunu i radujemo se s pjesmom: ‘Pravedniče sveti Šime, častimo ti sveto ime!’“ rekao je mons. Puljić u nagovoru Svečane Večernje.

Osim proslave tog otajstvenog događaja koji nas vodi u Jeruzalem, uz blagdan sv. Šimuna obilježava… Nastavi citati

Blagdan sv. Franje Asiškoga svečano je proslavljen u crkvi sv. Franje u Zadru u srijedu 4. listopada, pri samostanu koji je osnovan još za Franjina života i najstariji je hrvatski franjevački samostan. Svečano večernje misno slavlje u zajedništvu s deset svećenika pred brojnim pukom predvodio je fra Andrija Bilokapić, provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Sv. Franjo je 1212. g. došao na obale Hrvatske, a gotovo je sigurno da je to bio Zadar, rekao je provincijal Bilokapić.

   

„Franjinim dolaskom, zemlja i narod Hrvata su silno blagoslovljeni. Ne samo što je njujorški časopis The Times sv. Franju proglasio čovjekom tisućljeća, nego je sv. Franjo najveći dobrotovor Crkve u Hrvata: politički, gospodarski kulturno“ rekao je fra Andrija, upitavši što bi i gdje bi bila Crkva s drugu stranu brda, gdje su bili Turci, da nije bilo sv. Franje. „Što bi bilo u tim krajevima s Crkvom, evanđeljem, vjerom, kulturom? Bi li tu uopće bila kršćanska kultura? Franjo je po svojoj braći tu živio, širio evanđelje, blagoslivljao ljude. Zato je Hrvatska blagoslovljena a Crkva u Hrvata je najfranjevačkija Crkva u svijetu“ rekao je fra Andrija, poželjevši da se Franjin blagoslov i znak Tau upišu u naše srce, „da znamo… Nastavi citati

Svečanost blagoslova gradilišta i polaganja kamena temeljca za izgradnju nove crkve sv. Pavla u župi sv. Šimuna i Jude Tadeja u Novom naselju Bokanjac u Zadru održana je u nedjelju 17. rujna. Tim je povodom svečano misno slavlje u crkvi sv. Pavla koja je montažna i nalazi se ispred buduće  crkve na lijevoj strani, predvodio zadarski nadbiskup Želimir Puljić. Suslavili su bokanjački župnik i ekonom Zadarske nadbiskupije don Srećko Petrov, don Šime Kevrić i nadbiskupov tajnik don Marin Batur.

    

Gradnja nove crkve je počela 5. svibnja 2017. g. i predviđa se da će na proljeće/ljeto 2018. g. njena gradnja biti dovršena. Crkva sv. Pavla je trobrodna crkva klasičnog oblika. Duga je 28 m, široka 16 m, a crkveni zvonik je visok 25 m. Korisna površina cijelog objekta (crkve, pjevališta, sakristije, zvonika, spremišta) iznosi više od 600 četvornih metara. Izgrađuje se od armirano betonske konstrukcije i opeke. Nacrt crkve je projektirala arhitektica Tina Morožin Majica u suradnji s Jurom Rogićem. Projektna dokumentacija je izrađena u projektantskom uredu Denmar iz Zadra. Građevinske radove izvodi poduzeće IBIS 92 iz Zadra. Nadzor radova obavlja Željko Čirjak. Prema procjeni projektanta, vrijednost projekta je između pet i šest milijuna kuna. Crkva će se graditi… Nastavi citati

Don Zdenko Dundović, svećenik Zadarske nadbiskupije, obranio je doktorsku disertaciju pod naslovom “Zadarski kaptol, njegova dobra i kaptolski dostojanstvenici u posljednjih sto godina vladavine Mletačke Republike (1697.-1797.) u ponedjeljak 11. rujna na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu pred povjerenstvom u sastavu: izv. prof. dr. sc. Slavko Slišković, predsjednik, izv. prof. dr. sc. Jadranka Neralić, mentorica-vanjska članica, doc. dr .sc. Vanda Kraft Soić, članica. Glavni je predmet doktorske disertacije zadarski Kaptol katedralne crkve sv. Stošije u Zadru, njegovi dostojanstvenici i dobra tijekom posljednjih sto godina vladavine Mletačke Republike u Dalmaciji. Tijekom istraživanja arhivske dokumentacije zadarskog Kaptola, koja se čuva u Arhivu Zadarske nadbiskupije i brojnih dokumenata Državnih arhiva u Zadru i Veneciji, kao i Tajnog Vatikanskog arhiva u Rimu te dostupne dokumentacije Znanstvene knjižnice u Zadru, autor je postavio termeljne ciljeve i teze: srednjovjekovna prošlost zadarskog Kaptola relativno je obrađena u hrvatskoj crkvenoj historiografiji, kako će se u radu pokazati. Nasuprot tome, njegova novovjekovna prošlost još je neistražena. Ta je činjenica za autora bila primarni poticaj istraživanju ekonomskog aspekta zadarskog Kaptola tijekom 18. st. i njegovog utjecaja na crkveni život u Zadru tijekom posljednjih sto godina mletačke vladavine u Dalmaciji. Stoga je bilo neizbježno analizirati povijesne okolnosti kao polazišnu točku istraživanja.… Nastavi citati

TV Vatikan